Kanata

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Canata (čit. kanata) je starinska mjera za tekućinu koja se primjenjivala u okolici Dubrovnika za vino 1 canata = 0,859 l.

U Boki kotorskoj nadjedinica bio je venecijanski staj koji se dijelio na 75 kanata (1 kanata = 0,8585 lit.) kod mjerenja vina, a na 60 »kanata« kod mjerenja ulja. Kao i ine mjere za tekućinu koje su bile po raznim krajevima Habsburške Monarhije, službena uporaba ove mjere zabranjena je zakonom od 14. kolovoza 1856., time da s 1. kolovoza 1858. se mora rabiti mjere koje su tada bile u upotrebi u Austriji, odnosno uzeti bečki emer obujma 56,5889 lit., koji se dijelio na 40 »vrčeva« (1,41472 lit.) ili na 160 »flaša« (0,35368 lit.).[1]

Dugo se nije znalo točno postanje te riječi. Talijanski slavist Giovani Maver proučio je pojam kanate i zaključio da je to posuđenica iz predmletačkog romanskog sloja (dalmatskog). Kanata ima različita značenja: završetak berbe grožđa (Rab, Beli na Cresu), završetak berbe, zadnji dan (Jelsa), završna svečanost nakon nekog većeg posla (Susak), gozba nakon berbe, dovršenje kuće (Kaprije), dovršenje kuće grožđa (Hvar). Glede zemljopisne raspodjele uporabe, pokazatelj je da se to radi o posuđenici iz dalmatskog jezika.[2]

Izvori

  1. Bruno Ungarov: Stare mjere u Dalmaciji. Geodetski list. God. V. (28) - listopad - prosinca 1951., br. 10 - 12, str. 231.0
  2. Žarko Muljačić: Kanata. prosinac 1964. Linguistica 6(1), sažetak. ResearchGate. CC BY-SA 4.0