 |
U ovom članku treba naslovima dopuniti internetske adrese. Vanjske internetske stranice treba napisati tako da ne sadrže samo golu internetsku adresu (URL), nego neka sadrži i naslov glavne stranice i naslov podstranice. Poželjno je navesti autora stranice i nadnevak kad se pristupilo stranicama. |
Potrebno ispraviti stil izvora
Jasna Babić (Zadar, 13. veljače 1957. — Zagreb, 31. listopada 2017.), bila je hrvatska istraživačka novinarka.
Životopis
Jasna Babić rođena je u Zadru 1957. godine.[1] Diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti. Počela se baviti novinarstvom 1980-ih prvo u omladinskom tisku poput Poleta. Za vrijeme Domovinskog rata bila je ratna reporterka. Objavljivala je dokumente označene stupnjem vojne ili državne tajne, a u jeku najžešćih velikosrpskih napada na Hrvatsku (1993.) susrela se kako je ona sama rekla u emisiji na HTV-u (13. studenoga 2001.) s nadređenim Ivanom Stambolićem, inače vođom terorističke organizacije “Labrador” u Beogradu, i razgovarala s njime.[2]
Radila je za vrlo velik broj novinskih redakcija: Danas, Zapad, Večernji list, Slobodna Dalmacija, Globus, Nacional, 24express, Lupiga.com i druge. Jasna Babić autorica je i dviju knjiga s početka novog tisućljeća: Zagrebačka mafija (2003.) o kriminalizaciji hrvatske politike i pravosuđa i Urota Blaškić (2005.) o „podzemnom hrvatskom savezništvu u komadanju Bosne i Hercegovine“.[3]
Bila je dugogodišnja Nacionalova novinarka i osnivačica tog tjednika te članica uredništva Globusa i jedna od rijetkih koja je dobar dio svoje novinarske karijere posvetila razotkrivanju glavnih likova hrvatske mafije.[4]
Bila je pritvorena 22. siječnja 2013. godine, zbog izbjegavanja dolaska na raspravu 16 puta na Općinskom kaznenom sudu, u slučaju privatne tužbe koju je protiv nje pokrenuo Josip Radeljak zvani Dikan.[5] Protiv pritvaranja novinarke Babić prosvjedovali su Hrvatsko novinarsko društvo, OESS i Hrvatske centar PEN-a, a pridružila im se prosvjedom i medijska organizacija jugoistočne Europe (SEEMO), mreža urednika, direktora medija i vodećih novinara u okružju.[6] Puštena je nakon par dana.
Koristila invalidska kolica od 2015. godine.
Preminula je u Zagrebu, 31. listopada 2017. godine u 61. godini života, nakon teške bolesti u bolnici u Jordanovcu.
Nagrade
- Dobila je novinarsku Nagradu za životno djelo "Otokar Keršovani" 2016. godine.
Izvori
- ↑ Pero Livajić, In memoriam: Preminula novinarka Jasna Babić..., narodni-list.hr, 31. listopada 2017., pristupljeno 5. studenoga 2017.
- ↑ http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=25434:prijedlog-ministru-matiu-jasna-babi-je-vodila-specijalni-rat&catid=43:glas-hrsvijeta&Itemid=151 Preuzeto 12. kolovoza 2017. godine
- ↑ http://www.mnovine.hr/hrvatska/aktualno/zoran-sprajc-novinar-godine-jasna-babic-dobitnica-nagrade-zivotno-djelo/ Preuzeto 11. kolovoza 2017. godine
- ↑ http://www.index.hr/vijesti/clanak/otkaz-jasni-babic-ovo-je-jos-jedan-od-dokaza-da-ephu-nema-spasa/486297.aspx Preuzeto 11. kolovoza 2017. godine
- ↑ http://www.index.hr/vijesti/clanak/novinarka-jasna-babic-privedena-zbog-tuzbe-dikana-radeljaka-hnd-hitno-je-pustite-na-slobodu/658460.aspx Preuzeto 11. kolovoza 2017. godine
- ↑ https://www.slobodnaevropa.org/a/novinarka-jasna-babic-pustena-iz-pritvora/24882803.html Preuzeto 11. kolovoza 2017. godine
- ↑ http://www.mnovine.hr/hrvatska/aktualno/zoran-sprajc-novinar-godine-jasna-babic-dobitnica-nagrade-zivotno-djelo/ Preuzeto 11. kolovoza 2017. godine