| Jasika | |
|---|---|
 List jasike. | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Malpighiales |
| Porodica: | Salicaceae |
| Rod: | Populus |
| Vrsta: | P. tremula |
| Dvojno ime | |
| Populus tremula L. | |
| Raspon | |
 Karta rasprostranjenosti jasike | |
Jasika (trepetljika, lat. Populus tremula) je biljna vrsta iz porodice Salicaceae (Vrbe) iz roda Populus (Topole). Raste kao samonikla biljka u Europi od sjevera sve do hrvatskih krajeva. U Aziji je rasprostranjena u sjevernim krajevima od Sibira do Japana. Jasika raste na osunčanim površinama (heliofilnost). Zbog toga raste na šumskim čistinama, u svjetlijim brdskim i planinskim šumama te u opsegu acidofilnih šuma kitnjaka, te na paljevinama, sječinama ili vrištinama. Jasika je fotoperiodične ovisnosti prilagođavanja na prilike dugog dana, što se primijetilo prilikom križanja Populus tremula — Populus tremula, kod kojih je jedan roditelj bio iz sjeverne Švedske.[1]
List odnosno baza plojke je okruglasta (orbisulatus), približno jednako širok i dug. Budući da okruglasti nazubljeni listovi trepere i na vrlo slabom vjetru dobila je ime trepetljika.
Simbiotska je biljka bijelog tartufa.[2]
Zbog mekoće drva, koristi ga se pri izradi furnira, iverica, žigica, vlaknatica i celuloze.
Ljekovitost
Kao i srodni joj jablan i crna topola i jasika je ljekovita biljka.
Sastav
Svi dijelovi biljke sadrže glikozide (salicin,populin i salicil populozid),eterično ulje,organske kiseline i taninske tvari.Listovi sadrže 471,3 mg% askorbinske kiseline i 41,3 mg% karotina.[3]
Djelovanje
Antimikrobno, protuupalno, antitusivno, koleretsko i antihelmintsko djelovanje.
Dodatna literatura
Grodzinski,A.M. Likarski roslini - enciklopedični dovidnik,Kijev 1991.
Izvor
- Trinajstić, Ivo. Sistematika bilja. Šumarski fakultet u Zagrebu.
- Popović, Željko. Jasika, trepetljika Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku
- Listopadno bilje - jasika.BVO CRO
- Jasika Hrvatska enciklopedija
- ↑ Grehn J. — O POJAVAMA CIJEPANJA I FOTOPERIODIČKIM UPLIVIMA KOD KRIŽANJA UNUTAR SEKCIJE POPULUS LEUCE DUBY (S. 61—69). Šumarski list5-6/1955. str.66
- ↑ Simbiotske biljke bijelog tartufa. Istria Gourmet
- ↑ Grodzinski,A.M. Likarski roslini - enciklopedični dovidnik.Kijev 1991.,str.312