Toggle menu
244,6 tis.
90
18
634,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Indol

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Lua error in Modul:Kemijski_identifikatori at line 3: attempt to index field 'wikibase' (a nil value).
Indol
Strukturna formula molekule indola, koja pokazuje konvenciju o numeriranju za supstituentne skupine.
Strukturna formula molekule indola, koja pokazuje konvenciju o numeriranju za supstituentne skupine.

IUPAC nomenklatura 1H-indol
Ostala imena 2,3- benzopirol
Identifikacijski brojevi
Osnovna svojstva
Molarna masa 117,151 g·mol−1
Izgled Bijela krutina
Gustoća

1,1747 g/cm3

Talište Od 52 do 54 °C
Vrelište Od 253 do 254 °C
Topljivost u vodi

0,19 g/100 ml (20 °C)
Topiv u vrućoj vodi

Struktura
Sigurnosne upute
 
 
 
 
Znakovi opasnosti

Opasan za čovjeka i okolinu

SI-sustav mjernih jedinica korišten je gdje god je to moguće. Ukoliko nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima.

Indol (ind[igo] + lat. ol[eum]: ulje) ili benzopirol je heterociklički spoj sastavljen od benzenskoga i pirolskog prstena. Nastaje raspadanjem aminokiseline triptofana u probavnome traktu i ima ga u izmetinama. Nalazi se i u nekim eteričnim uljima (na primjer u jasminovu ulju), a služi u industriji mirisa i polazni je spoj za sintezu bojila i lijekova. Indolsku jezgru sadrži i niz drugih prirodnih organskih spojeva (indoli), na primjer skatol, serotonin, indoksil, indikan, indigo. [1]

Tetraklorizoindolinonski pigmenti

Podrobniji članak o temi: Pigment

Tetraklorizoindolinonski pigmenti kratko su vrijeme na tržištu. To su kondenzacijski produkti aromatskih diamina s tetrakloriranim izoindolinonom. Boja tih pigmenata ovisi o vrsti aromatskog dijela diamina i može biti različitih žutih, narančastih i crvenih nijansi. Ti pigmenti nisu osjetljivi prema otapalima niti skloni migraciji, a postojani su na svjetlu i prema djelovanju atmosferilija. Stoga se primjenjuje u mnogim lakovima za vanjsku upotrebu i u bojenju polimernih materijala. [2]

Izvori

  1. indol, [1] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 26. 7. 2020.
  2. "Tehnička enciklopedija" (Boje i lakovi), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.