Ikot Abasi

Ikot Abasi
Datoteka:Ikot Abasi parade.jpg Mimohod na festivalu
Nadimak: Alu town
Država	Nigerija
Savezna država	Akva Ibom
Vlast
• Načelnik	Ime Williamson Essien
Površina
• Ukupna	280 km²
• Urbano područje	10,2 km²
Koordinate	4°38′N 7°39′E
Stanovništvo (2022)
• Urbano područje	53 900 (5 484 stan./km²)
• Metropolitansko područje	169 200 (602 stan./km²)
Vremenska zona	Zapadnoafričko vrijeme (UTC+1)
Poštanski broj	534101

Ikot Abasi (nekad znan i kao Opobo, Egwanga) je lučki grad od 53 900 stanovnika i istoimena lokalna samouprava koja ima 169 200 stanovnika. na jugu Nigerije u saveznoj državi Akva Ibom.

Geografske osobine

Ikot Abasi se nalazi u Delti Nigera, u estuariju rijeke Imo, 15 km od ušća u Zaljev Biafra, udaljen 90 km jugozapadno od svog upravnog stredišta Uya.

Prostire se na istoćnoj obali rijeke, koja je danas granica s saveznom državom Rivers, na prijelazu tropske prašume u mangrove močvare.

Povijest

Početkom 19. stoljeća bio je sabirni centar za robove, koji su rijekom odvoženi za prodaju. Na to danas podsjeća spomen-ploča, nazvana Točka bez povratka, jer se više nikad nisu vratili u rodni kraj. Nakon 1870. postao je dio domorodačkog Kraljevstva_Opobo, kog su Britanci uništili deportiravši njegova kralja Joju na Karibe 1887..

Službeno je osnovan za britanske uprave 1892. pod imenom Opobo Vicekonzulat, jer je u njemu stolovao britanski konzul, zadužen za cijelo porječje rijeke Imo. Ulica u kojoj se nalazi zgrada konzulata još i danas se zove Consulate Road. Danas se zove Kuća spajanja (Amalgamation House), jer je u njoj tadašnji guverner Protektorata Južna Nigerija Frederick Lugard 1914. objavio ujedinjenje s Protektoratom Sjeverna Nigerija.

U noj je okončan i Nigerijski građanski rat potpisivanjem primirja u siječnju 1970. Postao je vijest dana 1929., zbog prosvjeda žena protiv britanske kolonijalne politike, koji je završio pucnjavom policije i ubojstvom tri žene. Na tom mjestu se danas nalazi spomenik posvećen njima.

Sve do 1977. nosio je ime Opobo, isto ime kao i grad Opobo na zapadnoj obali rijeke rijeke nizvodno, tad mu je ime promjenjeno po selu Ikot Abasi istočno od grada.

Od 2021. grad je dom Federalnog tehnološkog sveučilišta Ikot Abasi (FUTIA).

Gospodarstvo

Otkrivene rezerve plina i nafte privukle su razne tvrtke, ali se pored tog gospodarstvo još uvijek u velikoj mjeri temelji na šumarstvu, ribarstvu i poljoprivredi (palme uljarice, kaučukovac, rafija, kokos).

Grad zovu i Aluminijski grad (Alu town) zbog najveće tvornice aluminija u Zapadnoj Africi, koja što zbog financijskih problema, a i zbog problema sa dobavom plina za termoelektranu još nije proradila punim kapacitetom. To je povezano i s prometom na rijeci, jer brodovi dubljeg gaza nemogu proći ušće, zbog nanosa pijeska.. Guverner Akva Iboma objavio je da je dobio odobrenje savezne vlade za jaružanje rijeke i izgradnju terminala za naftu i plin.

Vanjske poveznice

• Ikot Abasi (na portalu Mapcarta) (eng.)