Homohisterija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Homohisterija je strah da se osobu ne smatra homoseksualnim zbog ponašanja koje se obično smatra netipičnim za spol.[1] Homohisterija može postojati u kulturama u kojima se podrazumijeva da ljudi jesu i mogu biti homoseksualci, čak i ako su zatvoreni, te da se homoseksualnost doživljava manje poželjnom od heteroseksualnosti.[2] Ova kombinacija dovodi do toga da se muškarci boje da će drugi pomisliti da su homoseksualci ako ne odgovaraju stereotipima muškog spola. Neuklapanje u rodne stereotipe (rodna netipičnost) u povijesti se povezivalo s homoseksualcima, sa suđenjima Oscaru Wildeu koja su to vjerovanje proširivala u Britaniji i drugdje, s njegovim uvjerenjem u grubu nepristojnost produbljujući javne stereotipe o homoseksualnim muškarcima. Zbog tih zabluda mnogi su homoseksualni muškarci "muževnog ponašanja" bili izuzeti od javne sumnje u svoju seksualnost.[3]

Nastanak

Homohisterija je koncept uspostavljen kao dio Inkluzivne teorije muškosti profesora Erica Andersona. I Eric Anderson i Mark McCormack tvrde da postoje tri socijalna uvjeta koja moraju biti zadovoljena da bi postojala homohistrična kultura: (1) široka svijest o tome da muška homoseksualnost postoji kao nepromjenjiva seksualna orijentacija unutar značajnog dijela populacije kulture; (2) visoka razina homofobije u toj kulturi; i (3) povezanost rodne atipičnosti s homoseksualnošću. Ove različite razine socijalnih uvjeta pomažu u objašnjavanju različitih društvenih trendova u vezi s muškošću.[4]

Na primjer, homohisterija pomaže objasniti kako se muškarcima u mnogim islamskim zemljama dopušta fizička i emocionalna intimnost (uključujući držanje ruku) bez prijetnje njihovom javno percipiranom heteroseksualnom identitetu; dok se dvoje muškaraca koji se drže za ruke u Americi smatraju homoseksualcima, muškarci u islamskim zemljama ne smatraju se homoseksualcima zbog sudjelovanja u istim ponašanjima.[4] To je zbog uvjerenja da muškarci u tim društvima ne mogu biti homoseksualci, a iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad tvrdio je da Iran nema homoseksualce, a drugi su homoseksualnost proglasili "bolešću bijelog čovjeka".[3]

Isto tako, homohisterija može objasniti nijanse između muške taktilnosti tijekom vremena, radom Johna Ibsona[5] utvrđeno je smanjenje socijalne udaljenosti između muškaraca na skupnim fotografijama, što se može razumjeti korištenjem homohisterije. Ovaj koncept korišten je i u objašnjavanju homofobije i rodnog rada među ženama;[6] prvenstveno Rachael Bullingham u istraživanju iskustava sportaša u timskim sportovima.[7]

Vjeruje se da je Eric Anderson, zapadnjačka homohisterija, dosegla vrhunac 1980-ih, nakon epidemije HIV-a / AIDS- a među homoseksualcima.[3]

Utjecaj

Kako kultura postaje manje homofobična i manje je stigme oko fizičke platonske naklonosti među muškarcima, poboljšava se život heteroseksualnih muškaraca, jer su manje agresivni i fizički otuđeni jedni od drugih.[8]

Izvori

  1. • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
  2. • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: first1
    • Parametar journal nije dopušten u klasi book
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi book
  3. 3,0 3,1 3,2
    • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: last1
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  4. 4,0 4,1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  5. • Nepoznat parametar: url-access
  6. • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  7. • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  8. • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal