Holigarna

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Holigarna
H. arnottiana
H. arnottiana
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Sapindales
Porodica: Anacardiaceae
Potporodica: Anacardioideae
Tribus: Anacardieae
Rod: Holigarna
Buch.-Ham. ex Roxb.

Holigarna, biljni rod iz porodice rujevki. Prirodno područje ovog roda je od Indijskog potkontinenta do Indokine.[1]

Ime

Opis

Holigarna je rod stabala iz porodice Anacardiaceae. Listovi su jednostavni, naizmjenični, kožasti i peteljkasti. Peteljka može nositi 2–4 kratka, ostrugasta, otpadava privjeska, ali oni mogu i izostati.[2]

Cvatovi su metlice, vršne ili pazušne. Cvjetovi su sitni, obično sjedeći, dvodomni i peteročlani. Čaška je čašasta, peterozuba, s preklopljenim režnjevima. Latica ima 5 i gusto su čupavo dlakave. Prašnika ima 5, umetnuti su na rub diska; niti su šilaste i gole, a prašnice sitne i gotovo kuglaste.[2]

Plodnica je podrasla, jednopretinasta, s visećim sjemenim zametkom. Vratova tučka ima 3–5, a njuška je glavičasta.[2]

Plod je koštunica, jajasta ili duguljasta, djelomično ili gotovo potpuno obuhvaćena hipokarpom. To je jedan od glavnih znakova roda: plod kao da sjedi u mesnatoj čašici ili je njome obavijen.[2]

Rod je tipično indijski, s oko 9 vrsta, uglavnom u Indiji i Indokini. U Tajlandu rastu dvije vrste.[2]

Razlika dviju tajlandskih vrsta

Holigarna helferi ima izdužene, obrnuto lancetaste listove, ušiljen vrh, osnovu koja se postupno sužava i silazi niz peteljku. Donja strana lista i metlice hrđastosmeđe su pustenasto dlakave. Peteljka ima ostrugaste privjeske. Cvjetovi su sjedeći, a hipokarp gotovo potpuno obuhvaća plod.

Holigarna albicans ima obrnuto lancetaste do eliptično-obrnutojajaste listove, s vrhom od zaobljenog do ušiljenog. Osnova lista je tupa i ne silazi niz peteljku. List je sitno dlakav uglavnom po srednjoj žili i žilama, a peteljka nema ostrugaste privjeske. Cvjetovi su na stapci, a hipokarp obuhvaća samo oko četvrtinu ploda. [2]

Fosilno drvo blisko rodu Holigarna poznato je iz ranog eocena zapadne Indije, iz naslaga formacije Cambay Shale u Gujaratu. Uspoređeno je s današnjim vrstama H. beddomei i H. grahamii, endemima vazdazelenih i poluzimzelenih šuma Zapadnih Gata. Taj nalaz upućuje na postojanje ekvatorskih kišnih šuma na indijskom potkontinentu u ranom eocenu i podupire staru paleogenu povijest sapindolika. [3]

Fosilno drvo povezano s rodom Holigarna opisivano je pod imenom Holigarnoxylon assamicum, dok je fosilni list iz ranog eocena Indije opisan kao Holigarna palaeograhamii.

Galerija

Vrste

  1. Holigarna albicans Hook.f.
  2. Holigarna arnottiana Hook.f.
  3. Holigarna beddomei Hook.f.
  4. Holigarna ferruginea Marchand
  5. Holigarna grahamii (Wight) Kurz
  6. Holigarna helferi Hook.f.
  7. Holigarna kurzii King
  8. Holigarna longifolia Buch.-Ham. ex Roxb.
  9. Holigarna nigra Bourd.

Sinonimi

Heterotipski:

  • Catutsjeron Kuntze in Revis. Gen. Pl. 1: 152 (1891), orth. var.
  • Hadestaphylum Dennst. in Schlüssel Hortus Malab.: 30 (1818), nom. nud.
  • Katou-tsjeroe Adans. in Fam. Pl. 2: 84 (1763), nom. rej.

Izvori