Gvozdansko je utvrda u Gvozdanskom. Sagradila ih je hrvatska plemićka obitelji Zrinskih.
Povijest
Sagrađeno je u drugoj polovici 15. stoljeća. U njoj je Nikola III. Zrinski imao topionicu, ljevaonicu i kovnicu novca. Prvi se put spominje 1488. godine. Nikola III. Zrinski je poslije zajedno sa sinom Nikolom često obilazio rudnike i kovnicu novca.[1]
Turci su pokušali osvojiti nekoliko puta ovu tvrđavu. Tijekom napadaja na Hrvatsku poduzeli su tri velika napada. Prvi je poduzeo 1561. Malkoč-beg, 1574. Ferhad-beg te 1576. Kapidži-paša.[2] Zadnja opsada koju su poduzeli predvođeni Ferhat-pašom Sokolovićem bila je s 10.000 vojnika. Trajala je od 3. listopada 1577. do 13. siječnja 1578. Za razliku od prethodnih, bila je znatno bolje pripremljena.[2] Stoga je ta opsada Gvozdanskog Turcima tek nakon petog pohoda konačno uspjela. Kad su okupirali ovu tvrđavu, poginula je sva hrvatska posada.
Velika vojna vještina, otpor do posljednjeg čovjeka i svjesno žrtvovanje za domovinu učinilo je Gvozdansko simbolom hrvatske želje za slobodom i otpora protiv stranih osvajača. U hrvatskoj povijesti Gvozdansko igra ulogu sličnu onoj koju ima Masada u židovskoj, Alkazar u portugalskoj i Alamo u američkoj povijesti. Ova bitka zauzima posebno mjesto u hrvatskoj vojnoj povijesti pored one bitke za Siget 1566. gdje su se istakle hrvatske postrojbe pod vodstvom Nikole Šubića Zrinskog.
Izvori
- ↑ ""The mining and minting rights of Croatian aristocracy" Mirnik, Ivan". Inačica izvorne stranice arhivirana 21. ožujka 2019.. http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=dec800de-536c-4559-bf4e-adeaeaa1612d&articleId=055ef5b0-3efd-4878-86f3-4631e1bed302 Pristupljeno 2. lipnja 2012.
- ↑ 2,0 2,1 Građevinar (Arhivirano 18. srpnja 2011.) Zrinske utvrde u hrvatskom Pounju, Hrvatsko društvo inženjera, Zagreb, 2003., sv. 55, str. 304.–307.
Vanjske poveznice
- Vladimir Brnardić: Gvozdansko (Arhivirano 16. siječnja 2014.), Hrvatski vojnik broj 68, siječanj 2006.
- Kratki video-zapis o opsadi i padu tvrđave Gvozdansko (Arhivirano 23. svibnja 2010.)