Gruzijska pisma

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Gruzijska pisma
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Gruzijska pisma
Gruzija
Regija: Azija
Godina upisa: 2016.
ID: 01205
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Gruzijska pisma su tri pisma, koje se koriste za pisanje gruzijskog jezika: asomtavruli, nushuri i mhedruli. Njihova slova su ekvivalentna, dijele iste nazive i abecedni red, a sva tri su jednodomna (nema razlike između velikih i malih slova). Iako se koriste sva tri oblika, mhedruli se uzima kao standard za gruzijski jezik i njemu povezane kartvelske jezike.

Izvorno je bilo 38 slova.[1] Gruzijski jezik trenutno ima 33 slova abecede, a pet slova se više ne koriste. Abeceda mingrelskog jezika koristi 36 slova: 33 gruzijska, jedno slovo zastarjelo za taj jezik, i dva dodatna slova specifična za mingrelski jezik. Ista slova, plus jedno slovo posuđeno iz grčkog, koristi se u abecedi od 35 slova čanskoga jezika. Četvrti kartvelski jezik, svanski jezik, obično se ne izražava slovima, ali koriste se slova abecede mingrelskog jezika, s dodatnim zastarjelim gruzijskim slovom, a ponekad dopunjen dijakritičkim znakovima za svoje brojne samoglasnike.[2]

Gruzijska pisma održava nacionalni status kulturnog naslijeđa u Gruziji i trenutno je nominirano za uključivanje u popis UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine.[3]

Pisma

Asomtavruli

Asomtavruli slova
Ⴀ Ⴁ Ⴂ Ⴃ Ⴄ Ⴅ Ⴆ Ⴡ Ⴇ Ⴈ Ⴉ Ⴊ Ⴋ Ⴌ
Ⴢ Ⴍ Ⴎ Ⴏ Ⴐ Ⴑ Ⴒ Ⴣ ႭჃ, Ⴓ Ⴔ Ⴕ Ⴖ Ⴗ Ⴘ
Ⴙ Ⴚ Ⴛ Ⴜ Ⴝ Ⴞ Ⴤ Ⴟ Ⴠ Ⴥ  

Nushuri

Nushuri slova
ⴀ ⴁ ⴂ ⴃ ⴄ ⴅ ⴆ ⴡ ⴇ ⴈ ⴉ ⴊ ⴋ ⴌ
ⴢ ⴍ ⴎ ⴏ ⴐ ⴑ ⴒ ⴣ ⴍⴣ, ⴓ ⴔ ⴕ ⴖ ⴗ ⴘ
ⴙ ⴚ ⴛ ⴜ ⴝ ⴞ ⴤ ⴟ ⴠ ⴥ

Mhedruli

Mhedruli slova
ა ბ გ დ ე ვ ზ ჱ თ ი კ ლ მ ნ
ჲ ო პ ჟ რ ს ტ ჳ უ ფ ქ ღ ყ შ
ჩ ც ძ წ ჭ ხ ჴ ჯ ჰ ჵ ჶ ჷ ჺ ჸ ჹ

Čitanje

slovo ime brojčano
značenje 		IPA ISO 9984 romanizacija ćirilični
prijeslov 		mxedruli (მხედრული) nushuri (ⴌⴓⴑⴞⴓⴐⴈ) asomtavruli (ႠႱႭႫႧႠႥႰႳႪႨ)
ა ანი 1 ɑ A a A a А а
ბ ბანი 2 b B b B b Б б
გ განი 3 g G g G g Г г
დ დონი 4 d D d D d Д д
ე ენი 5 ɛ E e E e Э э, Е е
ვ ვინი 6 v V v V v В в
ზ ზენი 7 z Z z Z z З з
ჱ ჰე 8 ɛj[4] — — —
თ თანი[5] 9 tʰ T' t' T t Ҭ ҭ
ი ინი 10 ɪ I i I i И и
კ კანი 20 k' K k K' k' К к
ლ ლასი 30 l L l L l Л л
მ მანი 40 m M m M m М м
ნ ნარი 50 n N n N n Н н Pogreška pri izradbi sličice:
ჲ ჲე 60 j[6] — — Й й Pogreška pri izradbi sličice: Datoteka:Nuskhuri ie.svg
ო ონი 70 ɔ O o O o О о Datoteka:Nuskhuri o.svg
პ პარი 80 p' P p P' p' П п Datoteka:Nuskhuri p'.svg
ჟ ჟანი 90 ʒ Ž ž Zh zh Ж ж Datoteka:Nuskhuri zh.svg
რ რაე 100 r R r R r Р р
ს სანი 200 s S s S s С с Pogreška pri izradbi sličice: Datoteka:Nuskhuri s.svg Pogreška pri izradbi sličice:
ტ ტარი 300 t' T t T' t' Т т Pogreška pri izradbi sličice:
ჳ ვიე 400 wi[7] — — — Pogreška pri izradbi sličice: Pogreška pri izradbi sličice:
უ უნი — u U u U u У у Pogreška pri izradbi sličice: Datoteka:Nuskhuri u.svg Pogreška pri izradbi sličice:
ფ ფარი 500 pʰ P' p'[8] P p Ҧ ҧ Pogreška pri izradbi sličice:
ქ ქანი 600 kʰ K' k'[9] K k Қ қ
ღ ღანი 700 ʁ Ḡ ḡ [10] Gh gh Ҕ ҕ (Г' г') Pogreška pri izradbi sličice: Pogreška pri izradbi sličice:
ყ ყარი 800 q' Q q[11] Q' q' Ҟ ҟ
შ შინი 900 ʃ Š š Sh sh Ш ш
ჩ ჩინი 1000 tʃ Č' č' Ch ch Ч ч Pogreška pri izradbi sličice:
ც ცანი 2000 ts C' c' Ts ts Ц ц
ძ ძილი 3000 dz J j Dz dz Ӡ ӡ
წ წილი 4000 tsʼ C c Ts' ts' Ҵ ҵ
ჭ ჭარი 5000 tʃʼ Č č Ch' ch' Ҷ ҷ Pogreška pri izradbi sličice:
ხ ხანი 6000 χ X x Kh kh Х х Pogreška pri izradbi sličice:
ჴ ჴარ 7000 q[12] — — —
ჯ ჯანი 8000 dʒ J̌ ǰ J j Џ џ Pogreška pri izradbi sličice:
ჰ ჰაე 9000 h H h[13] H h Ҳ ҳ
ჵ ჰოე 10000 hɔɛ [14] — — —
ჶ ჶ - [15] ? — — —
ჷ ჷ -[16] ? — — —
ჸ ჸ - [17] ? — — —
ჹ ჹ - [18] ? — — —
ჺ ჺ -[19] ? — — —

Vidi

  • hucuri, starogruzijsko crkveno pismo, zamijenilo ga pismo mhedruli. Hucuri pokazuje sličnosti s nekim armenskim slovima (maštocevskog).

Izvori

  1. ↑ Machavariani, E. Georgian manuscripts Tbilisi, 2011.
  2. ↑ Standard Languages and Multilingualism in European History, Matthias Hüning, Ulrike Vogl, Olivier Moliner, John Benjamins Publishing, 2012, p.299
  3. ↑ http://government.gov.ge/index.php?lang_id=GEO&sec_id=288&info_id=47820 Preuzeto 23. travnja 2015.
  4. ↑ Starinsko slovo. Danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჱ.
  5. ↑ T s pridihom, kao u "thir".
  6. ↑ Starinsko slovo. Danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჲ.
  7. ↑ Starinsko slovo. Ne primjenjuje se više. Mhedruli je rabio samo ჳ .
  8. ↑ P s pridihom, kao u "phati".
  9. ↑ K s pridihom, kao u "kha".
  10. ↑ Zvonko g.
  11. ↑ Suglasnik k, za odsutnosti udiha.
  12. ↑ Starinsko slovo. Q̕ar , danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჴ .
  13. ↑ Gluho g.
  14. ↑ Starinsko slovo. Izgovara se kao [oː] , danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჵ .
  15. ↑ Dodatno slovo. Ne primjenjuje se više, izgovaralo se kao "f".
  16. ↑ Dodatno slovo. Izgovara se kao ⁠ə⁠ . Postojao u hucuriju, danas ga koriste još mingrelski i švanski jezik.
  17. ↑ Dodatno slovo. Danas se više ne primjenjuje, zadržao se u mingerlskom i svanskom jeziku. Predstavljao je grlena stanka ​[⁠ʔ⁠]​ .
  18. ↑ Dodatno slovo. Danas se više ne primjenjuje.
  19. ↑ Dodatno slovo. Danas se više ne primjenjuje.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Gruzijska_pisma&oldid=486694"