More actions
| Goslar | ||
|---|---|---|
 | ||
 | ||
| Koordinate: 51°54′N 10°25′E / 51.9°N 10.417°E | ||
| Država |  Njemačka
| |
| Savezna država |  Donja Saska
| |
| Upravno područje | Goslar | |
| Gradonačelnik | Henning Binnewies (SPD) | |
| Površina | 92,58 km2 | |
| Nadmorska visina | 255 m | |
| Stanovništvo | 41.455 (31. prosinca 2009.) | |
| Gustoća stanovništva | 448 stan./km2 | |
| Poštanski broj | 38640-38642-38644 | |
| Pozivni broj | 05321, 05325 | |
| Registarska oznaka | GS | |
| Službena stranica goslar.de | ||
| Karta | ||
| ||
| Položaj grada na karti Njemačke | ||
Goslar je povijesni grad u Donjoj Saskoj u Njemačkoj. On je administrativno središte okruga Goslar, a nalazi se na sjeverozapadnoj padini planine Harz. Goslar je staro rudarsko središte s rudnim ležištem u obližnjem Rammelsbergu) olovo, cink, bakar, srebro, zlato) koji su se iskorištavali od 968. do zatvaranja 1988. god. Grad je industrijsko (kemijska, kovinska, tekstilna i elektrotehnička industrija), kulturno i turističko središte s mnogim znamenitostima. Stari dio grada i rudnici Rammelsberga su UNESCO-va svjetska baština.
Povijest
Salijski car Henrik I. osnovao je grad 922. god. nakon što su otkrivena ležišta srebra u obližnjem Rammelsbergu. Članom Hanze postaje u 13. st., a zahvaljujući bogatstvu iz rudnika srebra, grad je postao slobodnim gradom Svetog Rimskog Carstva od 1290. god. Srednjovjekovni carski dvorac (Kaiserpfalz) je izgrađen oko 1040. god. i odmah je postao ljetnom rezidencijom careva, osobito Henrika III. koji ju je posjetio oko dvadesetak puta, te je i sahranjen u gradu Goslaru. Tada je izgrađena i srednjovjekovna katedrala od koje je ostao samo trijem u izvornom obliku. U 16. st. Goslar dobiva gradsku vijećnicu u kojoj je danas muzej rudarstva.
U zimu 1798. god., najhladnijoj u tom stoljeću, mladi engleski pjesnik William Wordsworth je u Goslaru započeo pisati svoju autobiografsku poemu Preludij (Razvoj pjesnikova uma). Goslar je pripojen Pruskoj 1802. god., a poslije se nalazi pod Vestfalijom (1807.-1814.), Pruskom (1814.-1815.), Hannoverom (1815.-1866.) i ponovno pod Pruskom (od 1866.).
Znamenitosti
| Rudnici Rammelsberga, povijesni grad Goslar i vodovodni sustav Gornji Hartz | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO
| |
| |
| Njemačka
| |
| Godina uvrštenja: | 1992. (16. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno i prirodno dobro |
| Mjerilo: | i, iv |
| Ugroženost: | ne |
| Poveznica: | http://whc.unesco.org/en/list/623 UNESCO |
Stari dio grada Goslara je od 1992. god. upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Tu se nalaze:
- Carski dvorac iz oko 1040. god.; jedna od najstarijih svjetovnih zgrada u Njemačkoj. Obnovljen od 1867.-1879. god.
- Ostaci srednjovjekovnih gradskih zidina s tornjevima iz 16. st.
- Široka vrata (Breites Tor)
- Vijećnica iz 12. st.
- Kuće iz 13.-16. st.
- Romaničke i barokne crkve (Neuwerkirche, Frankenbergkirche, i dr.)
U gradu se nalaze i brojni muzeji, i to prirodnih znanosti, umjetnosti, kulturne povijesti (u kojem se čuva zbirka zakona Goslarski statuti iz 14. st.), te lova i šumarstva.
-
Toranj Zwinger u kojemu je danas restoran i muzej srednjovjekovlja -
Hotel Kaisersworth (bivša zgrada zlatarskog ceha iz 1494. god.) 1885. god. -
Gotička gradska vijećnica (Rathaus) -
Carski dvorac (Kaiserpfalz) -
protestantska crkva sv. Petra i Pavla (Frankenbergerkirche)
.jpg)
Partnerski gradovi
.svg){kind=small}
Bilješke
Vanjske poveznice
- Službene stranice grada (nje.) (eng.)
- Goslar na UNESCOvim stranicama
Ostali projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Goslar |