Toggle menu
244 tis.
67
18
623,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Gorkoslad

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Gorkoslad
S. dulcamara
S. dulcamara
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Solanales
Porodica: Solanaceae
Potporodica: Solanoideae
Tribus: Solaneae
Rod: Solanum
Vrsta: S. dulcamara
Dvojno ime
Solanum dulcamara
L.

Gorkoslad (paskvica; Solanum dulcamara, od lat. dulcis = sladak i lat. amarus = grk, gorak), otrovna biljka trajnica iz porodice pomoćnica čija su domovina Europa i Azija, a ima je i po sjevernoj Africi (Maroko, Alžir, Tunis), dok je u Sjevernu Ameriku naknadno stigla. Gorkoslad raste na sjenovitim i vlažnim mjestima, u šumama, grmlju i živicama, te uz rijeke, potoke i kanale.

Opis

Gorkoslad je penjačica koja može narasti od 30 cm do dva metra, često povijenom ili poleglom stabljikom, pri dnu odrvenjelom i s puzavim podankom. Listovi su jajoliki, šiljasta do ušiljena vrha, pri dnu srcoliki ili razdijeljeni u 1 ili 2 isperka. Cvjetovi su dvospolni, ljubičasti, s 5 žutih prašnika. Plod je ovalna otrovna boba crvene boje, mekana i sočna. Okus bobe je na početku gorak a kasnije slatkast, po čemu je biljka i dobila ime u hrvatskom jeziku, pa i cijeli red biljaka kojemu pripadaju i pomoćnice.

Uporaba u narodnoj medicini

Prema opatijskom travaru Ivanu Lesingeru, preminulom 2016 godine, korijen paskvice se u novije vrijeme rabi za liječenje karcinoma i jakih nadimanja trbuha.[1].

U narodnoj medicini, za terapeutske svrhe, mladi izbojci s lišćem koriste se za bolesti kože, osobito za ekcem i upalu sa svrbežom, za bronhijalnu astmu , prehladu , upalu mokraćnog mjehura , proljev , neredovitu menstruaciju , za zacjeljivanje rana i kao antihelminitik . Plodovi - za spolno prenosive bolesti , epilepsiju , napadaje migrene .[2]

Otrovnost

Cijela biljka je izuzetno otrovna, a plodovi nezreli. Uz solanin sastojci su joj i dulkamarin, solamin, solacein, tomatin, atropin ili diosgenin, tigogenin i jamogenin. Biljka se širi uz pomoć ptica koje jedu njene otrovne plodove i tako raznose sjemenke.

Dodatna literatura

Grodzinski,A.M. Likarske roslini - enciklopedični dovidnik,Kijev 1991.

Vanjske poveznice


Izvori

  1. Ivan Lesinger: Reuma “bježi” od paskvice
  2. Grodzinski,A.M. Likarske roslini - enciklopedični dovidnik,Kijev 1991.,str.322