Generativna umjetna inteligencija
Generativna umjetna inteligencija (eng. generative artificial intelligence, generative AI ili GenAI) područje je umjetne inteligencije koje se koristi generativnim modelima za nastanak novog sadržaja, poput teksta, slika, videozapisa, zvuka, programskog koda i drugih vrsta podataka. Generativni modeli uče obrasce i strukture iz podataka na kojima su trenirani te ih koriste za nastanak novog sadržaja kao odgovor na korisnički unos, koji je često zadan u obliku tekstualne upute (eng. prompt).[1]
Generativna umjetna inteligencija postala je osobito raširena tijekom 2020-ih, usporedno s napretkom dubokog učenja, transformerske arhitekture i velikih jezičnih modela. Generativni sustavi obuhvaćaju chatbotove i druge alate za nastanak teksta, kao što su: ChatGPT, Claude, Microsoft Copilot, DeepSeek, Google Gemini i Grok, modele za stvaranje slika poput DALL-E-ja, Adobe Fireflya, Stable Diffusiona i Midjourneyja te modele za nastanak videozapisa kao što su Veo i Sora.[2]
Generativna umjetna inteligencija primjenjuje se u brojnim područjima, uključujući: razvoj softvera, zdravstvo, financije, obrazovanje, zabavu, korisničku podršku, marketing, umjetnost, pisanje i dizajn proizvoda. Razvoj i širenje tih sustava istodobno su otvorili pitanja vezana uz dezinformacije, deepfake, autorsko pravo, privatnost, pouzdanost generiranog sadržaja i utjecaj velikih računalnih sustava na okoliš.[3]
Izvori
- ↑ Generative artificial intelligence National Institute of Standards and Technology. Preuzeto 28. kolovoza 2026.
- ↑ Technical Performance – The 2026 AI Index Report Stanford Institute for Human-Centered Artificial Intelligence. Preuzeto 28. kolovoza 2026.
- ↑ Minimizing Harms and Maximizing the Potential of Generative AI National Institute of Standards and Technology. Preuzeto 28. kolovoza 2026.