Toggle menu
243,8 tis.
68
18
626 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Götaland

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Zemljovid Götalanda u Švedskoj. Tamno zelena boja pokazuje proširenja od 1645. do 1719.
Pokrajine koje ulaze u Götaland

Götaland (latinski: Gothia) je najjužnija od tri švedske regije i sastoji se od pokrajina: Blekinge, Bohuslän, Dalsland, Halland, Skåne, Småland, Västergötland, Östergötland, Gotland i Öland. Oblast obuhvaća sveukupno 140 općina (2010.)

Götaland ima površinu od 87 712 km². Broj stanovnika koji živi u ovoj regiji iznosi 4 488 448 osobe (prosinac 2009). Regija Götaland, Svealand i Norrland nemaju administrativno značenje ali se i pored toga ovi nazivi koriste svakodnevno, npr za vremensku prognozu. Čak i za športske lige koriste se ovi izrazi, npr: Druga nogometna liga Västra Götaland ili Druga nogometna liga Södra Götaland.

Povijest

Teško je reći da se izraz Götaland koristio prije 15-og stoljeća. Tada se smatralo da Götaland čine pokrajine: Småland, Öland, Östergötland, Västergötland, Dalsland (prije se ova pokrajina zvala samo Dal) i Värmland. Šumovita i brdovita oblast Kolmården-Tiveden je bila granica između Svealanda i Götalanda.[1]

Blekinge, Bohuslän, Gotland, Halland i Skåne počinju se računti kao dijelovi Götalanda u vrijeme kad je Švedska postala velesila i širila svoj teritorij.[2]

Värmland se do 1815. godine smatrao kao dio Götalanda ali od tada postaje dio Svealanda.[3]

Vidi također

Izvori

  1. Vidi članak u Nacionalnoj enciklopediji o Götalandu http://www.scb.se/Pages/TableAndChart____293162.aspx, 12.09.2010)
  2. Širenje Götalanda u Skandinaviji počinje Mirom u Brömsebrou 1645., nastavlja se Mirom u Roskildeu 1658. i mirom u Kopenhagenu 1660., koji je potvrđen Mirom u Lundu 1679. Kao posljednje pokrajina koja ulazi u sastav Švedske 1719., a samim tim i Götalanda, i od tad se stanovnici te oblasti računaju kao švedski državljani.
  3. Vidi članak u Nacionalnoj enciklopediji o Värmlandu (kortversion (Arhivirano 14. travnja 2014.)), 23.07.2010.