Frane Staničić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Frane Staničić (Makarska, 5. kolovoza 1981.) hrvatski je pravnik, sveučilišni profesor i ustavni sudac. Od 13. listopada 2025. obnašat će funkciju predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Rano obrazovanje

Rođen je u Makarskoj gdje je pohađao opću gimnaziju, dok je osnovnu školu završio u Baškoj Vodi. Studij prava završio je 2006. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.[1]

Akademska karijera

Doktorat znanosti stekao je 2011. godine obranivši disertaciju „Razvoj instituta izvlaštenja u Hrvatskoj”.

Na zagrebačkom Pravnom fakultetu zapošljava se 2006. kao asistent, napredujući kroz akademske rangove: viši asistent (2011.–2012.), docent (2012.–2017.), izvanredni profesor (2017.–2022.), te redoviti profesor od 2022. na Katedri za upravno pravo.

Između 2021. i izbora za ustavnog suca, kao prodekan obnašao je dužnost predstojnika Studijskog centra za javnu upravu i javne financije.[2]

Predaje na više studijskih programa Pravnog fakulteta u Zagrebu te na Visokoj policijskoj školi Ministarstva unutarnjih poslova. Angažiran je i kao predavač na Doktorskoj školi Pravnog fakulteta Sveučilišta u Miskolcu u Mađarskoj. Mentorirao je više od 180 diplomskih i završnih radova.

Publicistička aktivnost

Autor je četiri knjige, više od sedamdeset znanstvenih radova i preko tristo stručnih radova i publikacija.

Njegova istraživačka područja su: upravni postupak, upravni spor, izvlaštenje i javnopravna ograničavanja vlasništva, regulatorne agencije, odnosi države i Crkve te pravni položaj vjerskih zajednica.[3]

Političko i zakonodavno djelovanje

Bio je posebni savjetnik ministra znanosti i obrazovanja (2017.), član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora (2018.–2020.) te Odbora za zakonodavstvo (2021.–2024.). Sudjelovao je u radnim skupinama za izradu zakona i kao vanjski suradnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (2007./2008.).[4]

Bio je predsjednik Povjerenstva za izradu „lex Borasa”, zakonskog prijedloga koji je trebao proširiti ovlasti rektora i reformirati kriterije umirovljenja, što se tumačilo kao pogodovanje tada aktualnom rektoru Sveučilišta u Zagrebu Damiru Borasu.[5]

Ustavni sudac i predsjednik Ustavnog suda

Za suca Ustavnog suda izabran je od Hrvatskog sabora, a 13. listopada 2025. stupit će na dužnost predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske, naslijedivši Miroslava Šeparovića. Za zamjenicu predsjednika izabrana je sutkinja Maša Marochini Zrinski.

Izvori