Feroniella
| Feroniella | |
|---|---|
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Rutaceae |
| Potporodica: | Aurantioideae |
| Rod: | Feroniella Swingle |
| Vrsta: | F. lucida |
| Dvojno ime | |
| Feroniella lucida (Scheff.) Swingle | |
Feroniella monotipski je rod rutovki iz podporodice Aurantioideae. Swingle ga je objavio u 59. svesku Bulletin de la Société botanique de France, na str. 774; svezak nosi godinu 1912., ali je objavljen 1913. Rod je prvotno utemeljio na novoj indokineskoj vrsti F. oblata, koja je danas uključena u F. lucida. Jedina prihvaćena vrsta prirodno raste u Kambodži, Laosu, Tajlandu, Vijetnamu i na Javi.[1] [2]
Etimologija
Ime Feroniella deminutiv je imena Feronia — doslovno „mala Feronia” — i upućuje na sličnost s tim srodnim rodom. Swingle ih je razlikovao ponajprije prema građi prašnika, sjemenki i tvrde ovojnice ploda. U Feroniella prašnika je približno četiri puta više nego latica, imaju posebne bazalne privjeske, a tvrda ljuska ploda izgrađena je od radijalno raspoređenih klinastih elemenata.
Opis
Feroniella lucida je trnovito malo do srednje veliko stablo, obično visoko oko 10–15 m, a prema nekim opisima može doseći 20–25 m. Deblo može imati 20–30 cm u promjeru, a grane su često naoružane brojnim dugim, tankim i vrlo oštrim trnovima. Listovi su neparno perasti; navodi se 3–11 sitnijih liski, a kod materijala koji je nekoć opisivan kao F. oblata najčešće 7–9.[3]
Cvjetovi su mirisni, bijeli do svijetložuti i mogu biti dvospolni ili funkcionalno muški. Vjenčić je najčešće peteročlan. Osobito je neobična građa plodnice: u mladom stadiju ima četiri do šest nepotpunih pretinaca, koji se ubrzo spajaju u jednu šupljinu s parijetalnim placentama i vrlo brojnim sjemenim zamecima. Ta je osobina među rutovkama izrazito rijetka i povezuje Feroniella s rodom Feronia.
Plod je okruglast do spljošteno kuglast, približno 6–7 cm širok, s vrlo tvrdom, gotovo drvenastom vanjskom stijenkom debljine oko 7–10 mm. Unutrašnjost je jednopretinčasta i sadrži brojne sjemenke uronjene u sluzavu pulpu. U starom opisu F. oblata tvrda ovojnica posebno je opisana kao sastavljena od klinastih ili prizmatičnih elemenata poredanih radijalno poput kamenova u svodu.[4]
Stanište i rasprostranjenost
Vrsta je rasprostranjena u Indokini i na Javi. Na Javi raste među ostalim u tikovim šumama na nadmorskim visinama ispod približno 400 m, uključujući mjesta na kojima se tlo povremeno snažno isuši. Terenski primjerak iz južnog Laosa zabilježen je na suhom crvenom tlu uz cestu, na punom suncu i svega 113 m nad morem.
Upotreba
Plodovi se skupljaju u prirodi, a biljka se povremeno uzgaja kao voćka u Kambodži i na Javi. Pulpa se koristi kao povrće, dok se perikarp navodi i u tradicionalnoj medicini. U Laosu se drvo stabljike tradicionalno koristi protiv kašlja. Zbog sitnih listova, gustog grananja i trnovitog izgleda vrsta je također omiljena za uzgoj kao bonsai. [3]
Sinonimi
Homotipski:
- Citrus lucida (Scheff.) Mabb. in Blumea 55: 73 (2010)
- Feronia lucida Scheff. in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 31: 19 (1869)
Heteroipski:
- Feroniella oblata Swingle in Bull. Soc. Bot. France 59: 777 (1912 publ. 1913)
Izvori
- ↑ Kew, pristupljeno 16. kolovoza 2026.
- ↑ BHL, pristupljeno 16. kolovoza 2026.
- ↑ 3,0 3,1 Useful Tropical Plants, pristupljeno 16. kolovoza 2026.
- ↑ Feroniella oblata, pristupljeno 16. kolovoza 2026.