Ernst Öpik
| Ernst Julius Öpik | |
| Rođenje | 22. listopada 1893. Kunda, Lääne-Viru, Gubernija Estonija |
|---|---|
| Smrt | 10. rujna 1985. Bangor, Sjeverna Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo |
| Narodnost | Estonac |
| Polje | astronomija, astrofizika |
| Institucija | Opservatorij Armagh |
| Alma mater | Moskovsko državno sveučilište Lomonosov Sveučilište u Tartuu |
Ernst Julius Öpik (Kunda, 22. listopada 1893. – Bangor, 10. rujna 1985.) je bio estonski astronom i astrofizičar koji je proveo drugi dio svoje karijere (1948. – 1981.) u opservatoriju Armaghu u Sjevernoj Irskoj.
Obrazovanje
Öpik je rođen u mjestu Kundi, Lääne-Viru, Gubernija Estonija, tada dio Ruskog carstva. Pohađao je Moskovsko državno sveučilište Lomonosov specijalizirajući za proučavanje malih kozmičkih tijela, poput asteroida, kometa, i meteoroida. Završio je svoj doktorat na Tartuškom sveučilištu.
Rad
Godine 1916. Öpik je objavio članak u Astrofizičkom časopisu, u kojem je procijenio gustoću vidljivih binarnih zvijezda. U njegovom uzorku je bila ο 2 Eridani B, zvijezda bijeli patuljak. Öpik je utvrdio gustoću 25000 puta veću od gustoće Sunca, ali je zaključio da je rezultat nemoguć. [1]
Godine 1922. Ernst Öpik objavio je članak u kojem je procijenio udaljenost galaksije Andromeda.
Godine 1922. ispravno je predvidio učestalost kratera na Marsu mnogo prije nego što su ih otkrile svemirske sonde. Godine 1932. postavlja teoriju o izvoru kometa u našem Sunčevom sustavu. On je vjerovao da kometi nastaju u oblaku koji kruži daleko izvan orbite Plutona. Ovaj oblak je sada poznat kao Oortov oblak ili alternativno Öpik-Oortov oblak u njegovu čast.
Izvori
- ↑ • Nepoznat parametar:
author-link
• Nepoznat parametar:bibcode
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal