Ekocid u Gospiću 2020-ih
Ekocid u Gospiću naziv je za slučaj nezakonitog odlaganja velikih količina otpada na području Gospića, posebice na lokaciji nekadašnjeg industrijskog kompleksa PPK Velebit u Bilajskoj ulici. Istragom i stručnim vještačenjima utvrđeno je da se na lokaciji nalazi oko 37.000 tona miješanog otpada, uključujući elektronički, medicinski i drugi otpad, pri čemu je dio materijala zakopan i rasut po okolnom tlu.[1]
Prema nalazu vještaka Geotehničkog fakulteta, reprezentativni uzorci otpada pokazali su opasno svojstvo ekotoksičnosti. U tlu su utvrđene visoke koncentracije metala, među kojima bakra, olova i antimona, dok su u podzemnim vodama nizvodno od odlagališta pronađeni PFAS spojevi, poznati kao vječne kemikalije. Vještaci su odlagalište označili vrlo vjerojatnim izvorom njihova širenja u podzemne vode.[1][2]
Analizama su utvrđene koncentracije bakra u tlu gotovo stotinu puta više od dopuštenih vrijednosti za poljoprivredno tlo, dok su koncentracije antimona dosezale vrijednosti i do 300 puta više od prirodne razine. U uzorcima poljoprivrednih kultura s obližnjih parcela pronađeni su bakar, olovo i antimon, a istraživanja su pokazala i prisutnost mikroplastike. Gradsko izvorište Mrđenovac prema dostupnim nalazima nije bilo onečišćeno.[3]
Istraga
Prema navodima USKOK-a, nezakonito gospodarenje otpadom odvijalo se od početka 2022. do rujna 2024. na području Gospića, Varaždina i Benkovca. Dio otpada dopreman je iz Slovenije i Italije, a u Hrvatskoj su preuzimane i druge vrste otpada. Na području Gospića otpad je, prema sumnjama istražitelja, zakopavan, prekrivan zemljom i šljunkom te odlagan na za to neprikladnim površinama.[4]
U predmetu su među osumnjičenima Josip i Monika Šincek te druge osobe povezane s gospodarenjem otpadom. Istraga je tijekom 2025. proširena i na Jerka Kostelca, višeg savjetnika za zaštitu okoliša i prirode Ličko-senjske županije, zbog sumnji povezanih s izdavanjem dozvola za gospodarenje otpadom tvrtki Tipos Resurs.[4]
Državni inspektorat tijekom 2023. i 2024. provodio je nadzore lokacija povezanih s odlaganjem otpada, a početkom 2024. na gospićkoj lokaciji utvrđene su nepravilnosti. U svibnju iste godine Inspektorat je od Ličko-senjske županije zatražio ukidanje dozvole tvrtki Tipos Resurs, što je učinjeno u lipnju. Nekoliko mjeseci poslije tvrtka je ponovno dobila dozvolu, a USKOK je izrazio sumnju da stvarni očevid lokacije prije njezina izdavanja nije bio proveden.[4]
Sanacija i reakcije
Nakon objave rezultata vještačenja tijekom 2026. pojačani su zahtjevi za hitnom sanacijom odlagališta. Predsjednik Republike Zoran Milanović slučaj je nazvao ekocidom te zatražio od Vlade Republike Hrvatske da bez daljnjeg odgađanja započne uklanjanje opasnog otpada, upozoravajući na opasnost za zdravlje stanovništva i mogućnost trajnog onečišćenja okoliša.[1]
Milanović je također zatražio utvrđivanje odgovornosti institucija i osoba koje su trebale spriječiti nezakonito odlaganje otpada te odgovor na pitanje zbog čega sanacija nije započela ranije. Prema stručnom nalazu, odlagalište je kontinuirani izvor onečišćenja s vjerojatnošću daljnjeg širenja ako ne bude odgovarajućih sanacijskih mjera.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Milanović o otpadu u Gospiću: Ovo je ekocid, Vlada mora odmah djelovati Index.hr Preuzeto 16. kolovoza 2026.
- ↑ 2,0 2,1 Milanović traži odgovore za lički ekocid: Zašto nitko nije kažnjen i kada počinje sanacija? Glas Slavonije Preuzeto 16. kolovoza 2026.
- ↑ Nalaz vještaka otkriva razmjere ekološkog problema u Gospiću Hrvatski glasnik Preuzeto 16. kolovoza 2026.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 Gospićki ekocid: Tko je sve znao dok su tisuće tona otpada završavale u okolišu Javno dobro Preuzeto 16. kolovoza 2026.