| Dunja Jutronić | |
| Rođenje | Split, 1943. |
|---|---|
| Smrt | Rijeka, 14. kolovoza 2025. |
| Prebivalište | Rijeka |
| Nacionalnost | Hrvatica |
| Poslodavac | Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet u Zadru Sveučilište u Mariboru |
| Zanimanje | Jezikoslovka |
| Titula | dr. sc. |
Dunja Jutronić (Split, 1943. — Rijeka, 14. kolovoza 2025.), hrvatska jezikoslovka.
Život i djelo
Rođena je u Splitu 1943. godine. Engleski jezik i književnost diplomirala je na Filološkom fakultetu u Beogradu, a poslijediplomski studij na Pennsylvania State University završila je 1969. godine, gdje je dvije godine kasnije i doktorirala na tamošnjemu Odsjeku za jezikoslovlje[1] tezom American English and Serbo-Croatian in Contact.[2]
Nakon povratka iz SAD-a zaposlila se u Institutu za lingvistiku Sveučilišta u Zagrebu, a zatim na Odsjeku za engleski jezik i književnost na Filozofskoga fakulteta u Zadru (1973. − 1993.), na kojemu je stekla i naslov redovnoga profesora[3], a s zadarskog fakulteta morala je otići 1992. godine sa skupinom profesora.[2] Potom je radila na Odsjeku za engleski jezik Sveučilišta u Mariboru, gdje je bila predstojnica istoga Odsjeka. Nekoliko puta je koristila Fulbrightovu stipendiju, te predavala na mnogim sveučilištima u SAD-u (Yale, Stanford, Cornell).[3] U Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku redovito je vodila tečaj „Filozofija lingvistike”. Objavila je preko stotinu jezikoslovnih radova. Područje zanimanja Dunje Jutronić su teorijsko jezikoslovlje, urbana dijalektologija i filozofija jezika. Članica je Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, Hrvatskoga društva za analitičku filozofiju, članica je uredništva časopisa Jezikoslovlje i Croatian Journal of Philosophy, kao i Udruge za zaštitu splitske čakavštine Marko Uvodić Splićanin – Katedra čakavskoga sabora.
Umrla je 14. kolovoza 2025. godine. [2] Ispraćaj je bio na riječkom groblju Krasici, a pokop na Braču na groblju u Sutivanu.[4]
Zanimljivosti
Sredinom 20. stoljeća osvojila je titulu juniorske prvakinje Jugoslavije u troboju (trčanje, skok u vis, bacanje kugle). Davno osvojen naslov važan je zbog toga što njezin rekord nikada nije nadmašen.[3] U 21. stoljeću aktivno sudjeluje u natjecanjima plivačkih maratona.[1]
Publikacije (izbor)
- Rječnik splitskoga govora. Slobodna Dalmacija. Split. str. 224. ISBN 978-953-7088-90-3. (NSK), 2013.
- Lingvistika i filozofija – Ogledi o filozofskoj utemeljenosti lingvistike. Biblioteka Filozofska istraživanja, knjiga 39. Hrvatsko filozofsko društvo. Zagreb. str. 202. (NSK), 1991.
- Serbo-Croatian and American English in contact. Michigan University. Ann Arbor. str. 242. (NSK), 1975.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Igrec, Gordana (28. studeni 2021.). "Mali ženski razgovori s autoricom jedinog hrvatsko-splitskog rječnika prof. dr. sc. Dunjom Jutronić". Zagreb: Akademija Art. https://akademija-art.hr/2021/11/28/mali-zenski-razgovori-s-autoricom-jedinog-hrvatsko-splitskog-rjecnika-prof-dr-sc-dunjom-jutronic/ Pristupljeno 26. kolovoz 2022.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 D.M.: Preminula prof. Dunja Jutronić – na Filozofskom fakultetu predavala je 20 godina anglistiku, morala je otići ali se uvijek vraćala Zadru . 057info. 15. kolovoza 2025. Pristupljeno 16. kolovoza 2025.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Zima, Zdravko (20. prosinac 2013.). "Slon u staklani". Zagreb: Autograf. ISSN 1849-143X. https://www.autograf.hr/slon-u-staklani/ Pristupljeno 26. kolovoz 2022.
- ↑ Osmrtnica u Slobodnoj Dalmaciji, 15. kolovoza 2025.
Vanjske poveznice
- Publikacije Dunje Jutronić na ResearchGate
- Dunja Jutronić u katalogu Kongresne biblioteke
- Djela čiji je autor Dunja Jutronić u međunarodnoj normativnoj datoteci VIAF
- Dunja Jutronić u online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
- Djela čiji je autor ili tema Dunja Jutronić u knižnicama (WorldCat kataloga)