Drago Štambuk
| Drago Štambuk | |
| Rođenje | 20. rujna medicina u 1950. |
|---|---|
| Nacionalnost | Hrvat |
| Zanimanje | liječnik, prevoditelj, diplomat |
Drago Štambuk (Selca, Brač, 20. rujna medicina u 1950.) hrvatski je akademik[1], liječnik, pjesnik, esejist, prevoditelj i diplomat.
Životopis
Rođen je 20. rujna 1950. u Selcima na otoku Braču, gimnaziju je pohađao u Splitu, a Medicinski fakultet u Zagrebu.
Specijalizirao je internu medicinu, gastroenterologiju i hepatologiju u Zagrebu, a od medicina u 1983. živio je i radio u Londonu gdje se u tamošnjim klinikama bavio istraživanjem bolesti jetre i kopnice (tako je imenovao sindrom stečene imunodeficijencije na hrvatskom).[2]
Osamostaljenjem Hrvatske, okreće se radu u diplomaciji u samostalnoj Hrvatskoj. U osjetljivom razdoblju od medicina u 1991. do medicina u 1994., bio je prvim opunomoćenim diplomatskim predstavnikom Republike Hrvatske u svjetski važnoj i utjecajnoj državi, Uj. Kraljevstvu.
Od medicina u 1995. do medicina u 1998. veleposlanik je u Indiji i Šri Lanki, od medicina u 1998. do medicina u 2000. u Egiptu i većem broju arapskih zemalja, od medicina u 2005. do medicina u 2010. u Japanu i u Republici Koreji, od 2011. u Brazilu, Kolumbiji i Venezueli, a od 2019. u Iranu.
Književni rad
Objavio je preko 70 knjiga poezije, antologija, prijevoda, jezikoslovnih rječnika i ogleda. Pjesnik je svijeta i domovine. Smatraju ga jednim od najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika i autorom s najotvorenijim i najrazvedenijim djelom. U rodnim Selcima utemeljio je 1991. glasovitu svehrvatsku jezično-pjesničku smotru "Croatia rediviva ča-kaj-što" koja ravnopravno tretira čakavske, kajkavske i štokavske pjesnike, a jednoga od njih utemeljitelj ovjenčava maslinovim vijencem (oleaginea corona) čime dotični postaje ovjenčanik/omaslinjenik ili poeta oliveatus (poeta coronatus), a njegovi/njezini stihovi uklešu se na mramornu ploču "Zida od poezije" (zvanim i oltarom hrvatskoga pjesništva). Svake petoljetke Štambuk sabire antologijske stihove petoro ovjenčanika u zbornik Maslinov vijenac (do sada ih je tiskano pet) sa svojim popratnim uvodnim govorima i tekstovima, te medijskim osvrtima na smotru. Ova "ča-kaj-što" manifestacija bazira se na ideji trojstvenosti i koineizacije hrvatskoga jezika koju utemeljitelj krsti nazivom "zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što".
Poznat je kao ustrajni prevoditelj medicinskog nazivlja na hrvatski jezik, odnosno u tvorbi hrvatskih naziva za medicinske stručne izraze za koje se do tada u hrvatskom jeziku rabila isključivo tuđica. Od poznatih njegovih izraza, valja navesti novotvorenicu (navodimo ih u nominativu): kopnica (za AIDS/SIDU-sindrom stečene imunodeficijencije), ritmodajnik (za pace-maker)[3] i proširnica ili žilni potporanj (za stent)[3].
Neka njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.
Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što
Povjerenstvo za nematerijalnu baštinu Ministarstva kulture Republike Hrvatske 29. studenoga 2019. donijelo je Rješenje kojim se "Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što" proglašava kulturnim dobrom, te stavlja na štićenu Nacionalnu listu nematerijalne baštine. Formulu je skovao i već godinama promiče Drago Štambuk, koji ističe da "Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što ujedinjuje Hrvatsku (jezično, identitetski, kulturološki i politički) na ravnotežan i plemenit način, istinski je integrira i upire u njenu budućnost".[4]
Nagrade i priznanja
- 2013.: Plaketa "Dobrojutro, more", s pjesničkih susreta u Podstrani.
- 2019.: Orden izlazećeg sunca sa zlatnom i srebrnom zvijezdom [5]
- 2020.: Nagrada "Tin Ujević"[6]
Izvori
issue
issue
issue
The Poetry of Drago Stambuk. Ambassadeur, foreign affairs magazine, March-April 2010 0. 26. veljače 2010 1.
journal nije dopušten u klasi web
journal nije dopušten u klasi web
journal nije dopušten u klasi web
postscript• Parametar
journal nije dopušten u klasi web
postscript• Parametar
journal nije dopušten u klasi web
Bolje da na križ pribiju mene nego Hrvatsku!. Večernji list, 2013 0. 8. travnja 2013 1.
issue
postscript• Parametar
journal nije dopušten u klasi web
postscript
Pročitajte emotivan govor veleposlanika Štambuka hrvatskim nogometašima. Večernji list, 2014 0. 4. lipnja 2014 1.
Embaixador da Croácia aposta no Brasil no primeiro jogo da Copa do Mundo. GShow, 2014 0. 6. lipnja 2014 1.
Brazilski Letterman: Nikada se nisam osjećao većom neznalicom nego slušajući hrvatski. Večernji list, 2014 0. 8. lipnja 2014 1.
Embaixador da Croácia aposta em empate na estreia e sonha com final contra Brasil no Maracanã. Olhar Copa, 2014 0. 11. lipnja 2014 1.
Biseri hrvatske vokalne glazbe u glasovitom Teatro Amazonas. Večernji list, 2014 0. 18. lipnja 2014 1.
Historia, Drago Stambuk. Youtube, 2019 0. 5. ožujak 2019 1.
Potpredsjednik Sabora Reiner na svečanosti dodjele japanskog odličja veleposlaniku Dragi Štambuku Potpredsjednik Sabora Reiner na svečanosti dodjele japanskog odličja veleposlaniku Dragi Štambuku. Hrvatski Sabor, 2019 0. 29. srpanj 2019 1.
journal nije dopušten u klasi web
Bilješke
- ↑ [1] HAZU, Novi članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 2020., pristupljeno 19. studenoga 2020.
- ↑ Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja
- ↑ 3,0 3,1 Marin Vodanović, Drago Štambuk i Ana Ostroški Anić: Stomatološko nazivlje, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 20
"znajući kao liječnik što stent koji se unosi u srčane koronarke radi ili ima raditi u njima, e kako bi sačuvao srce od ishemije olakšavajući protjecanje krvi kroz njegovo žilje. Na isti način skovao sam i riječ ritmodajnik za pace-maker, napravu koja aritmičnom srcu daje redovit i uredni ritam, tj. predvodi ga" - ↑ Glas Slavonije, Dr. Štambuk: Nakon 35 godina promicanja naša narječja proglašena kulturnim hrvatskim dobrom
- ↑ Anja Cerar/V.M./HRT: Drago Štambuk odlikovan za promicanje japanske kulture, HRT Magazin. 30. srpnja 2019. Pristupljeno 31. srpnja 2019.
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb