Dožeteonica je hrvatska žetvena manifestacija iz Bačke. Slična je Dužijanci iz subotičkog i Dužionici iz somborskog kraja. Običaj su bunjevačkih Hrvata, a u davnoj prošlosti postojao je i kod šokačkih Hrvata, samo u drugačijem obliku. Zapisano je da je 1930-ih u Monoštoru organizirana manifestacija Dožeteonica. Održavala se u znak zahvalnosti Bogu Gospodinu za njegovu darežljivost u urodu i ljetini. Prvi je dio Dožeteonice se održavao u polju, na njivi. Sudionici su bili risari i ostali sudionici kosidbe. Nakon obreda u kojem je bila nepokošena pšenica, snop, kosak (srp), kosa, molitva Anđelu Gospodnjem, strnak i krstina te škropljenje vodom. Drugi dio bio je u organizaciji Općine, čiji su sudionici bili žeteoci i drugi mještani. Žeteoci su donosili vlati pšeničnog klasja od kojeg se plela kruna kju se nosilu u crkvu na misu. Povorku je predvodio predsjednik Općine s krunom, pa bilježnik, općinsko poglavarstvo (službenici i eškuti), vatrogasna glazb, Križarsko bratstvo i sestrinstvo sa barjakom i ostali narod. Župnik je blagoslivljao krunu. Kruna od klasja je ostajala u crkvi do jeseni, a iz nje se posvećeno zrnje dijelilo narodu i pomiješalo sa pšenicom koja će se sijati za narednu sjetvu.[1]
Izvori
- ↑ Ivan Kovač: “ Dožeteonica” u Bačkom Monoštoru. Miroljub 4/2005. HKUD Vladimir Nazor. Pristupljeno 20. studenoga 2025.