Toggle menu
243,8 tis.
68
18
625,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Darko Sagrak

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Darko Sagrak (Zagreb, 1934. - 16. listopada 2014.)[1] bio je hrvatski nakladnik, publicist i prevoditelj iz Zagreba. Po stručnoj spremi je magistar pravnih znanosti.

Životopis

Rodio se je 1934. u Zagrebu. U rodnom gradu završio je Pravni fakultet. Studirao je i u Njemačkoj, u frankfurtstkoj Akademie für Welthandel. Još kao student počeo se baviti publicistikom. Magistrirao je u Austriji, u Grazu. Pisao je za austrijsku Akademie für Wisenschaft, Kleine Zeitung i druge. Surađivao je u mnogim uglednim europskim stručnim časopisima i listovima koji se bave poviješću i pravom. Objavio je 2500 raznih kritika, kolumna, polemika, intervjua, i sl. Bio je glavni urednik više listova (Crveni križ, Hrvatski domobran i dr.). S njemačkog je preveo djela Milana Šufflaya. Nikada bio član bilo koje političke stranke. Po vlastitim riječima, u njegovom znanstvenom, publicističkom i stručnom radu uvijek ga je motiviralo "hrvatsko domoljublje temeljeno na idejama dr. Ante Stračevića i Stjepana Radića uz kratki izuzetak kada se Radić odrekao HRSS i ušao u beogradsku vladu."

Radio je kao stalni suradnik Vjesnika od 1957. godine. Bio je na višim dužnostima u Informatoru, zastupnik američke tvrtke Evinrude i poslije na visokoj dužnosti u Chromosu. Od 1988. živio je i radio u Grazu, Austrija, kao privatni poduzetnik i pravni savjetnik. Od 1992. proučava razdoblje novije hrvatske povijesti i intenzivno se bavi publicističkim radom.

Sudjelovao je na Hrvatskim žrtvoslovnim kongresima.

Umro je 16. listopada 2014., a pokopan je na Mirogoju.[1]

Djela

  • Zagreb: 1941 - 1945: suton Banovine Hrvatske, uskrišenje Nezavisne Države Hrvatske i njezin slom, prva godina u Titovoj Jugoslaviji, 1995.
  • Dr. Milan pl. Šufflay: hrvatski aristokrat duha, 1998.
  • Dr. Ante Pavelić 50 godina kasnije, 2010.
  • Mile Budak o sebi i drugi o njemu, 2006.
  • Oko 20 znanstvenih i istraživačkih radova u tisku Hrvatske, Italije, Austrije, Albanije, Njemačke, itd.

Izabrao i pripremio:

  • Izabrani eseji, prikazi i članci (Milana Šufflaya), zajedno s Musom Ahmetijem, 1999.
  • Izabrani eseji, rasprave, prikazi, članci i korespondencija (Milana Šufflaya), 2000.
  • Moj život: (životopisni roman Vlahe Bukovca), 2010.

Uredio:

  • Stjepan Krizin Sakač: Hrvati do stoljeća VII.: izabrani radovi o hrvatskoj etnogenezi, opseg 1
  • Rim - utočište prognanih, 2002.

Prikupio i uredio:

  • Nezavisna država Hrvatska: prijepori i mitovi, 2010.
  • Svjetlopisi u Hrvatskoj: 1940-1946, 2014.

Izvori

  1. 1,0 1,1 Osmrtnice, Slobodna Dalmacija, pristupljeno 18. listopada 2014.]

Vanjske poveznice