Bitka kod Konjščine 1545.

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Radovi u tijeku!

Jedan vrijedni suradnik upravo radi na ovom članku!
Mole se ostali suradnici da NE uređuju ovaj članak dok je ova obavijest prisutna.
Koristite stranicu za razgovor na ovom članku ako imate komentare i pitanja u vezi s člankom.
Kada radovi budu gotovi, suradnik koji uređuje ovaj članak, predložak će sam ukloniti!
Hvala na razumijevanju!
(Predložak će biti uklonjen ako kroz 24 sata od trenutka postavljanja nema izmjena na članku.)

[[Category:]]


Bitka kod Konjščine
sukob: Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Datoteka:Konjscina.jpg
Današnji izgled obnovljene utvrde grofova Konjskih kod koje se odvijala bitka
Vrijeme 4. svibnja 1545. godine
Mjesto Konjščina, Hrvatsko Kraljevstvo u Habsburškoj Monarhiji
Ishod pobjeda turske vojske
Sukobljene strane
Habsburška Monarhija
Datoteka:CoA of the Kingdom of Croatia.gif Hrvatsko Kraljevstvo
Tursko Carstvo
Zapovjednici
bosanski sandžak-beg Ulama-paša
Postrojbe
nepoznato 7.000 - 10.000
Gubitci
nepoznato nepoznato

Bitka kod Konjščine, jedan od oružanih sukoba između vojnih postrojbi Hrvatskog Kraljevstva (tada u sastavu Habsburške Monarhije) i snaga Turskog Carstva na području Hrvatskog zagorja, zbio se dana 4. svibnja 1545. godine. Poprište bitke bila je ravnica pokraj utvrde u Konjščini,[1] vlasnici koje su u to vrijeme bili grofovi Konjski. S jedne strane je na čelu hrvatskih banskih snaga bio dugogodišnji hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski, potpomognut habsburškim kraljevskim postrojbama koje je predvodio slavonski kapetan Juraj Wildenstein, dok je s druge strane nasuprot njima stajao bosanski sandžak-beg Ulama-paša s nekih 7.000 do 10.000 ratnika. Sukob je završio pobjedom Turaka..

Povijesna pozadina

Područje Hrvatskog zagorja bilo je još od 15. stoljeća izloženo povremenim upadima velikih turskih postrojbi koje su bile u pljačkaškim pohodima po raznim krajevima današnje Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Austrije. Ono nije imalo veći strateški vojni značaj, kao što je to primjerice imao Beč, glavni grad Habsburške Monarhije, ali je bilo tranzitno područje kojim su akinđije iz okupirane Bosne prolazili do svojih ciljanih odredišta za pljačku. Tako se i u proljeće 1545. godine jedna velika osmanska postrojba od nekih 7.000 - 10.000 ljudi pod zapovjedništvom bosanskog sandžak-bega Ulama-paše na svom putu prema zapadu našla na području Hrvatskog zagorja. Utaborivši se prethodno kod Varaždinskih Toplica, njeni manji odredi zatim su kretali u plačkaške pohode prema Zlataru, Konjščini i drugim okolnim mjestima.

Bitka

Vidi još

Izvori

  1. Bitka s Turcima kod kaštela Konjščina. vojnapovijest.vecernji.hr 0. Pristupljeno 2026-08-19.