Toggle menu
244,6 tis.
90
18
634,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Biosigurnost

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Biosigurnost ili biološka sigurnost je prevencija velikog gubitka biološkog integriteta, fokusirajući se i na ekologiju i zdravlje ljudi.[1]

Ovi mehanizmi prevencije uključuju sprovođenje redovnih pregleda biološke bezbjednosti u laboratorijskim postavkama, kao i stroge smjernice koje treba poštovati. Biosigurnost se koristi za zaštitu od štetnih incidenata. Mnoge laboratorije koje rukuju biološkim opasnosnim tvarima i postupcima koriste kontinuiranu procjenu upravljanja rizikom i proces izvršenja biološke sigurnosti. Nepoštovanje takvih protokola može dovesti do povećanog rizika od izloženosti biološkim opasnostima ili patogenima. Ljudska greška i loša tehnika doprinose nepotrebnom izlaganju i kompromituju najbolje zaštitne mjere postavljene u cilju zaštite.[2]

Oprema za biosigurnost sa pozitivnim pritiskom

Međunarodni Kartagenski protokol o biološkoj sigurnosti prvenstveno se bavi definicijom u poljoprivredi, ali mnoge grupe zagovarača teže širenju i uključuju postgenske prijetnje: nove molekule, vještačke oblike života, pa čak i robote koji se direktno mogu natjecati u prirodnom lancu ishrane.

Biosigurnost u poljoprivredi, hemiji, medicini, egzobiologiji i šire vjerojatno će zahtijevati primjenu principa predostrožnosti, a nova definicija se fokusira na biološku prirodu ugroženog organizma, a ne na prirodu prijetnje.[3][4][5]

Biosigurnost se odnosi na nekoliko oblasti:

  • U ekologiji (odnosi se na uvezene životne forme van granica ekoregiona)
  • U poljoprivredi (smanjenje rizika od vanzemaljskih virusnih ili transgenskih gena, genetičkog inženjerstva ili priona kao što je BSE / "MadCow", smanjujući rizik od kontaminacije bakterijama hrane),
  • U medicini (što se odnosi na organe ili tkiva biološkog porijekla, ili proizvode genske terapije, viruse; laboratorijski protokoli mjereni kao 1, 2, 3, 4 u rastućem redu opasnosti),
  • U kemiji (tj. nitrati u vodi, nivoi PCB-a koji utiču na plodnost)
  • U egzobiologiji (npr. NASA politika za zadržavanje vanzemaljskih mikroba koji mogu postojati na uzorcima prostora planetarne zaštite i interplanetarna kontaminacija), i
  • U sintetskoj biologiji (koji se odnose na rizike vezane za ovu vrstu laboratorijske prakse).

Također pogledajte

Izvori

  1. Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  2. Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  3. "Laboratory Safety at CDC". https://www.cdc.gov/about/lab-safety/laboratory-safety-workgroup/workgroup.html 
  4. "Federal Select Agent Program". http://www.selectagents.gov/ 
  5. Gigi Kwik Gronvall; Matthew P Shearer; Hannah Collins (srpanj 2016). "NATIONAL BIOSAFETY SYSTEM". UPMC Center for Health Security. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. studenoga 2016.. http://www.upmchealthsecurity.org/our-work/pubs_archive/pubs-pdfs/2016/Combined%20Biosafety%20Case%20Studies%20final%20draft%20062116.pdf Pristupljeno 27. travnja 2018. 

Vanjske poveznice