Beninski zaljev
Beninski zaljev | |
|---|---|
| Zaljev | |
| Datoteka:AMH-7951-KB Map of the Benin Gulf.jpg Karta zaljeva iz 18. stoljeća | |
| Položaj | |
| Koordinate | 5°0′N 2°0′E / 5°N 2°E 5° 00′ nord, 2° 00′ est |
| Smještaj | Zapadna Afrika |
| Ocean | Atlantski ocean |
| Države | Script error: No such module "DZ+X/plainlist". |
| Obalni gradovi | Cotonou, Lomé, Lagos |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 300 km |
| Širina | 640 km |
| Rijeke i otoci | |
| Pritoci | Niger |
<mapframe zoom="8" frameless="1" align="center" longitude="2" latitude="5" height="150" width="300">{"type":"Feature","geometry":{"coordinates":[2,5],"type":"Point"},"properties":{"title":"Beninski zaljev","marker-color":"5E74F3"}}</mapframe> | |
Beninski zaljev je zaljev Atlantskog oceana koji je dio većeg Gvinejskog zaljeva.[1]
Osobine i povijest
Zaljev se proteže prema istoku u dužinu od oko 640 km, od rta St. Paul na jugoistoku Gane, preko Togoa, Benina do ušća rijeke Niger na jugozapadu Nigerije. U zaljev pored rijeke Niger uviru i rijeke Mono, Kouffo, Ouémé, Benin.
Najveće luke u zaljevu su Lomé u Togu, Cotonou u Beninu i Lagos u Nigeriji.[1]
Beninski zaljev bio je poprište velike trgovine robljem od 16. do početka 19. stoljeća, pa je područje obalnih laguna zapadno od delte Nigera postalo je poznato kao Obala robova.
Već oko 1830-ih trgovina palminim uljem postala je glavna privredna aktivnost i zadržala je svoju važnost do danas. Nafta otkrivena krajem 1950-ih u delti Nigera, danas je najveća privredna prednost Nigerije. Pored tog palmine koštice, kakao, kava, tvrdo drvo i kaučuk ostali su važni obalni izvozni proizvodi.[1]