Azerbajdžansko-gruzijska granica
| Dodaj infookvir "granica". (Primjeri uporabe predloška) |
Azerbajdžansko-gruzijska granica je međunarodna granica između Azerbajdžana i Gruzije. Duga je 428 km, a proteže se od tromeđe s Armenijom na zapadu do tromeđe s Rusijom na istoku.[1]
Opis
Granica počinje na zapadu na tromeđi s Armenijom i nastavlja kopnom prema sjeveroistoku, presijecajući jezero Jandari, prije nego što skrene na jugoistok, sve do blizine azerbejdžanskog Mingečaurskog umjetnog jezera. Zatim prati rijeku Alazani dok teče sjeveroistočno, a zatim sjeverozapadno. Granica zatim napušta rijeku istočno od Tsnorija i nastavlja kopnom do ruske tromeđe.
Povijest
Tijekom 19. stoljeća Kavkaz je bio poprištem sukobu velikih sila - Otomanskog Carstva na zalazu, Perzije i Rusije, koje se širila prema jugu. Rusija je formalno anektirala istočno gruzijsko Kraljevstvo Kartlije i Kahetije 1801. godine, a zatim zapadnu gruzijsku kraljevinu Imeretiju 1804. godine. Tijekom 1800-ih Rusi su pogurali svoju južnu granicu dalje prema jugu, na račun Perzijskog i Osmanskog carstva.[2] Rusko-perzijskim ratom (1804.–1813.) i kasnijim Gulistanskim ugovorom Rusija je stekla glavninu današnjeg Azerbajdžana i južnu regiju Syunik u današnjoj Armeniji.[3][4] Rusija je svoje gruzijske i azerbejdžanske teritorije organizirala u gubernije Tiflis, Kutaisi, Baku i Elisabethpol.
Nakon ruske revolucije 1917. godine, narodi južnog Kavkaza proglasili su Transkavkasku demokratsku federativnu republiku (TDFR) 1918. godine i započeli mirovne pregovore s Osmanlijama.[5][6] Unutarnje nesuglasice dovele su do toga da je Gruzija napustila federaciju u svibnju 1918., a nedugo nakon toga uslijedili su Armenija i Azerbajdžan, međutim granice između tri republike bile su sporne. Spor između Azerbajdžana i Gruzije bio je fokusiran na područje Zakatalskog okruga unutar bivše Tifliske gubernije.[7]
Kad je Rusija priznala neovisnost Gruzije Moskovskim ugovorom (1920.), priznala je gruzijsko vlasništvo nad Zakatalom, što je izazvalo proteste azerbejdžanske vlade.[8][7] U svibnju 1920. dogovoreno je da će razgraničenje pod pokroviteljstvom Rusije odlučiti o sudbini tog područja.[7] Veći dio granice dogovoren je na mirovnim pregovorima održanim 12. lipnja 1920., a o odluka o okrugu Zakatali je prepuštena povjerenstvu pod vodstvom Rusije.[7][9]
Ruska Crvena armija je 1920. napala Azerbajdžan i Armeniju, čime je okončana neovisnost obje zemlje, a u veljači i ožujku 1921. uslijedila je Gruzija. Dana 5. srpnja 1921. Rusija je potvrdila da će nesporni dijelovi azerbejdžansko-gruzijske granice ostati takvi kakvi su bili, dok je Zakatali prebacila u Azerbajdžan, s tim da je ovaj sporazum finaliziran ugovorom 15. studenoga 1921.[7] Godine 1922. sve tri države bile su uključene u Transkavkaski SFSR unutar SSSR -a, prije nego što su se odvojile 1936.
Granica je postala međunarodna granica 1991. nakon raspada Sovjetskog Saveza i neovisnosti njegovih konstitutivnih republika. Radovi na delimitaciji granice počeli su 1994. godine, ali napredak je bio spor zbog preklapanja zahtjeva.[7][10] Dio granice oko Crvenog mosta ostaje miniran, naslijeđe Prvog rata za Nagorno-Karabah u 1990-ima, kada se Azerbejdžan bojao da će Armenija iskoristiti kaos u Gruziji i iskoristiti to područje za izvođenje napada na svoj teritorij.[11] Mjesto kompleksa samostana David Gareja, sveto mjesto Gruzijaca koje se nalazi neposredno uz granicu, pokazalo se posebno spornim.[7][12] U Gruziji postoji znatna azerbejdžanska manjina, koncentrirana posebno u južnim općinama regije Kvemo Kartli[13][14] kao i gruzijska manjina u Azerbajdžanu, koncentrirana posebno u regiji Saingilo gdje su poznati kao Ingloji.[15][16][17]
Naselja uz granicu
Azerbajdžan
Gruzija
Granični prijelazi
.jpg){kind=link}
Između dvije zemlje prometuju sljedeći granični prijelazi:[18]
- İkinci Şıxlı (AZE) – Tsiteli (GRU) na crvenom mostu.[19][20]
- Sadıqlı, Agstafa (AZE) - Vakhtangisi "Mtkvari" (GRU)[21]
- Muğanlı, Zaqatala (AZE) - Samtatskaro (GRU)[22]
- Balakən (AZE) - Lagodekhi (GRU)[23][20]
Povezani članci
Izvori
- ↑ CIA World Factbook - Georgia. Central Intelligence Agency 0. Pristupljeno 9. rujna 2020.
- ↑ The boundary between Turkey and the USSR, Siječanj 1952., https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP79-00976A000200010005-2.pdf, pristupljeno 8. travnja 2020.
- ↑ John F. Baddeley, "The Russian Conquest of the Caucasus", Longman, Green and Co., London: 1908, p. 90
- ↑ USSR-Iran Boundary, Veljača 1951., https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP79-00976A000200010003-4.pdf, pristupljeno 9. travnja 2020.
- ↑ Richard Hovannisian, The Armenian people from ancient to modern times, str. 292–293, ISBN 978-0-333-61974-2, OCLC 312951712 (Armenian Perspective)
- ↑ Ezel Kural Shaw (1977), Reform, revolution and republic : the rise of modern Turkey (1808-1975), History of the Ottoman Empire and Modern Turkey, 2, Cambridge University Press, str. 326, OCLC 78646544 (Turkish Perspective)
- ↑ 7,0 7,1 7,2 7,3 7,4 7,5 7,6 Georgian State Border – Past and Present. Centre for Social Sciences 0. Kolovoz 2020 1. Pristupljeno 9. rujna 2020.
- ↑ Lang, DM (1962). A Modern History of Georgia, p. 226. London: Weidenfeld and Nicolson.
- ↑ Hille, Charlotte (2010) State Building and Conflict Resolution in the Caucasus.
- ↑ Ekaterina Arkhipova (Prosinac 2016.), Georgia and Azerbaijan: border delimitation and security challenges, inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2021., https://web.archive.org/web/20210204222524/https://www.academia.edu/30233834/Georgia_and_Azerbaijan_border_delimitation_and_security_challenges_Border_Breifings_Vol_3_December_2016_, pristupljeno 9. rujna 2020.
- ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametaraccess-datenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametararchive-datenije dopušten u klasinews
• Parametarurl-statusnije dopušten u klasinews
• Parametarpublishernije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametararchive-urlnije dopušten u klasinews
• Parametarlastnije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametaraccess-datenije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametararchive-datenije dopušten u klasinews
• Parametarurl-statusnije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametararchive-urlnije dopušten u klasinews - ↑ Jonathan Wheatley. Obstacles Impeding the Regional Integration of the Kvemo Kartli region of Georgia. European Centre for Minority Issues Working Paper #23. February 2005
- ↑ 2014 Georgian General Population Census - Demographic And Social Characteristics (Arhivirano 15. kolovoz 2019.). Retrieved 21 May 2017.
- ↑ Georgian Churches in Azerbaijan. Georgia Today 0. 17. rujna 2018 1. Pristupljeno 4. listopada 2020.
- ↑ Council of Europe: Secretariat of the Framework Convention for the Protection of National Minorities, Fourth Report submitted by Azerbaijan pursuant to Article 25, paragraph 2 of the Framework Convention for the Protection of National Minorities () (Received on 10 January 2017), 10 January 2017, ACFC/SR/IV(2017)002
- ↑ Are Georgia-Azerbaijan Relations at Risk?. CACI Analyst 0. 30. srpnja 2019 1. Pristupljeno 10. rujna 2020.
- ↑ Border checkpoints of Georgia. State Commission on Migration Issues 0. Pristupljeno 19. srpnja 2021.
- ↑ Red Bridge Customs Checkpoint. Georgian Travel Guide 0. Pristupljeno 19. srpnja 2021.
- ↑ 20,0 20,1 Georgia Border Crossings. Caravanistan 0. Pristupljeno 9. rujna 2020.
- ↑ Mtkvari Customs Checkpoint. Georgian Travel Guide 0. Pristupljeno 19. srpnja 2021.
- ↑ Samtatskaro Customs Checkpoint. Georgian Travel Guide 0. Pristupljeno 19. srpnja 2021.
- ↑ Lagodekhi Customs Checkpoint. Georgian Travel Guide 0. Pristupljeno 19. srpnja 2021.
| |||||
| |||||