Toggle menu
244,5 tis.
102
18
638,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Amir Hosrov Dehlevi

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Predložak:Wikiprojekt 10000/Ikona Predložak:Književnik Abu'l Hasan Yamīn ud-Dīn Khusrau (Patiyali, Indija, 1253. – Delhi, Indija, listopad 1325.), poznatiji kao Amir Hosrov Dehlevi bio je indo-perzijski sufijski pjevač, glazbenik, pjesnik i učenjak koji je živio u razdoblju Delhijskog sultanata.[1]

Život i djelovanje

Amir Hosrov Dehlevi smatra se jednom od najistaknutijih osobnosti kulturne povijesti Indijskog potkontinenta. Bio je mistik i duhovni učenik poznatog sufijskog sveca Nizamuddina Aulije iz Delhija. Njegov život i rad obuhvaćaju područja poezije, glazbe i mističnog iskustva, a njegov utjecaj se proteže kroz stoljeća u islamskoj, perzijskoj i indijskoj tradiciji.

Pisao je prvenstveno na perzijskom jeziku, ali i na hindaviju i istočnopandžapskom jeziku. Njegovo poznato djelo Ḳhāliq Bārī jest rječnik u stihovima koji sadrži izraze iz arapskog, perzijskog i hindavija. Jezik hindustanskih stihova čini se relativno modernim. Koristio je izraz „hindavi” (što na perzijskom znači „od Hinda, tj. Indije ili Indijaca”) za hindustanski jezik,[2] i dao mu oblik u islamskoj književnosti.

Hosrov je zbog svoje domoljubne i duhovne poezije često nazivan „glasom Indije” ili „papigom Indije” (Tuti-e-Hind).

Pjesništvo i glazbeni doprinos

Amir Hosrov Dehlevi se tradicionalno smatra „ocem” qawwālija – duhovne glazbene forme povezanе sa sufijskom praksom u Indiji i Pakistanu. Također je zaslužan za uvođenje gazela u indijsku glazbu, oblika pjesme koji je kasnije postao vrlo popularan u cijelom islamskom svijetu.[3]

Bio je majstor mnogih perzijskih pjesničkih oblika razvijenih u srednjovjekovnom Iranu, od Khāqānijevih qasida do Nizamijevog khamsa ciklusa. Koristio je 11 metričkih shema s 35 različitih podjela te pisao u brojnim pjesničkim oblicima, uključujući gazelu, masnavi, qata, rubai, do-baiti i tarkib-band. Njegov doprinos razvoju gazela smatra se ključnim u povijesti indo-perzijske književnosti.[4]

Izvori

  1. PREUSMJERI Predložak:Izvori
  1. Hazrat Amir Khusrau of Delhi books.google.com Preuzeto 2. studenoga 2025.
  2. Keith Brown; Sarah Ogilvie (2008). Concise Encyclopedia of Languages of the World. Elsevier. ISBN 978-0-08-087774-7.
  3. Amīr Ḵosrow Dehlavī Encyclopaedia Iranica Preuzeto 2. studenoga 2025.
  4. Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.