Župa sv. Blaža Gradnići

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Župa sv. Blaža u Gradnićima, nekadašnja župa Brotnjo, osnovana je 1599. godine kao matica svih župa na broćanskoj visoravni, a 1825. godine dobiva prvu župnu kuću u Hercegovini. Povijest župe, koju je znanstveno obradio dr. fra Robert Jolić, uključuje bogatu baštinu poput najstarijeg vinskog podruma iz 1855. godine i djelovanje fra Didaka Buntića. Detalje o povijesti župe potražite na Brotnjo.info.

Podatak iz 1768. godine: u Gradnićima je tada bilo samo 11 obitelji i 111 stanovnika, ali je u selu već postojala „fratarska kuća“ u kojoj je redovito boravio župnik. (Izvor: Glasnik mira)

Prva župna kuća u Gradnićima postojala je već prije 1756. godine, a franjevcima ju je darovala obitelj Zubac iz Gradnića. Godine 1773. biskup fra Marko Dobretić pregledao je u Gradnićima župnu kuću, prijenosne oltare i matične knjige. Godine 1779. kuću su spalile osmanske vlasti, nakon čega je podignuta nova župna kuća. Obnovljena i proširena 1825. godine, postala je jedna od najznačajnijih građevina stare župe Brotnjo. Bila je pokrivena kamenim pločama, što se navodi kao posebnost i kao prva takva župna kuća u Hercegovini, umjesto dotadašnjeg pokrova od slame. (Izvor: Glasnik mira)

Posebno mjesto u povijesti župe Gradnići zauzima pučka škola koja je bila smještena u samoj zgradi stare župne crkve. Crkvu je 1855. godine počeo graditi fra Petar Bakula, a dovršio ju je fra Filip Ančić 1861. godine. Zgrada je bila svojevrsna trokatnica: na najvišem katu nalazila se crkva, na srednjem škola, dok je u prizemlju bio veliki vinski podrum. Škola je bila od iznimne važnosti jer je predstavljala prvu pučku školu na području Brotnja. U dosadašnjim popularnim prikazima najčešće se navodi da je otvorena 1867. godine, dok novija povijesna istraživanja upozoravaju da je njezin rad možda započeo već 1861. godine, neposredno nakon dovršetka zgrade. Zbog toga je kod navođenja godine dobro razlikovati godinu dovršetka zgrade (1861.) od godine koja se tradicionalno navodi kao godina otvaranja škole (1867.). Školu su vodili franjevci, a nastava nije bila samo vjerska. Djeca su se učila čitati i pisati, kršćanski nauk, osnovama računanja, a školstvo je u tadašnjem Brotnju imalo golemu ulogu u opismenjavanju stanovništva. Gradnićka škola bila je osobito značajna jer je više od dvadeset godina bila jedina škola u Brotnju. Godine 1879. školu je preuzela austro-ugarska državna uprava, ali su zbog nedostatka svjetovnih učitelja franjevci nastavili predavati sve do 1881. godine. Time je završilo prvo razdoblje u kojemu su crkva i škola u Gradnićima bile nerazdvojno povezane. Godine 1884. izgrađena je nova školska zgrada nedaleko od stare crkve, pa se nastava preselila iz crkvenog kompleksa. (Izvor: Brotnjo i škola)

U jednom opisu iz 1867. navode se sela koja su pripadala župi:

  • Paoča
  • Vidovići
  • Biletići
  • Blizanci
  • Krućevići
  • Gradac
  • Šurmanci
  • Vionica
  • Bijakovići
  • Međugorje
  • Služanj
  • Žuranj
  • Čitluk
  • Gornja Blatnica
  • Sritnice
  • Dobro Selo
  • Tepčići
  • Slipčići

Dakle, današnje Međugorje, Čitluk i brojna druga mjesta nekoć su pripadala matičnoj župi Brotnjo sa sjedištem u Gradnićima. (Godište 1, br. 11).

Kronologija odvajanja i nastanka novih župa 1854. godina – Župa Gabela: Prvo teritorijalno odvajanje od matice Brotnjo radi lakše duhovne skrbi za vjernike uz rijeku Neretvu. 1864. godina – Župa Čerin: Osnovana je najprije kao samostalna kapelanija, a 1869. proglašena je punopravnom Župom sv. Stjepana Prvomučenika. Obuhvatila je sjeverozapadni dio Brotnja s deset sela. 1892. ads. – Župa Međugorje: Sljedeće veliko izdvajanje s ciljem rasterećenja matice u Gradnićima za južni dio visoravni. Velika "trostruka" podjela i ukidanje matice (1918.) Unatoč prijašnjim odvajanjima, preostali teritorij župe Gradnići i dalje je bio prevelik. Stoga je 1918. godine provedena radikalna reorganizacija: Ukidanje Gradnića: Župa Gradnići privremeno je potpuno ukinuta kao samostalno sjedište. Tri nove župe: Na njezinom dotadašnjem prostoru istovremeno nastaju tri nove župe: Čitluk, Blizanci (danas župa Gradina) i Ploče (danas Tepčići). Sjedište u Čitluku: Župa Krista Kralja Čitluk postala je pravni i službeni nasljednik stare župe jer se predviđao brzi razvoj Čitluka kao novog administrativnog središta.

Ova podjela iz 1918. godine izazvala je burne reakcije, neslaganja i sukobe među franjevcima i lokalnim stanovništvom jer se gasila najstarija povijesna matica. Kasnije je povijesna Župa sv. Blaža Gradnići ponovno uspostavljena, no u znatno manjim, današnjim granicama (sela Gradnići, Paoča i Gornja Blatnica). Ova podjela iz 1918. godine izazvala je burne reakcije, neslaganje. Zbog snažnog protivljenja Gradnićana župa je ponovno uspostavljena 1920. godine.

U Gradnićima su sačuvane župne matice od 1775. godine. One uključuju matice: krštenih, vjenčanih, umrlih, krizmanih. Najstarije matice krštenih i vjenčanih počinju 1775. godine, dok matica umrlih počinje 1776., a matica krizmanih 1839. godine.

To znači da su Gradnići iznimno važni za genealogiju i demografsku povijest cijelog Brotnja. U najstarijim zapisima pojavljuje se čak bosančica, a kasnije se većinom pisalo latinskim jezikom; krajem 19. stoljeća sve više hrvatskim.

Nakon Drugog svjetskog rata komunističke vlasti oduzele su matice, ali su kasnije vraćene. Posebno je zaslužan fra Dinko Maslać, koji je omogućio njihovu konzervaciju i digitalno/mikrofilmsko očuvanje u Zagrebu.

Na blagdan sv. Blaža 3. veljače 1887. župu su posjetili:

  1. fra Augustin Zubac, tajnik biskupa fra Paškala Buconjića
  2. kotarski predstojnik Rukavina
  3. knez Sapieha
  4. austro-ugarski okružni predstojnik Sauerwald. I tada je održano grličanje. Nakon objeda gosti su promatrali narodne običaje, igre i pjevanje, a narod ih je pozdravljao poklicima „živio“. (Izvor: fra Augustin Zubac, „Glas Hercegovca“, IV./1887., br. od 12. veljače 1887., str. 6.; prema: Brotnjo.info, „Blagdan je svetoga Blaža, zaštitnika najstarije Broćanske župe Gradnići“.)

Godine 1910. papa Pio X. imenovao je belgijskog benediktinca Pierrea (Petra) Bastiena apostolskim pohoditeljem Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini; Bastien je 28. prosinca 1910. stigao u Sarajevo, a početkom 1911. pohodio je Hercegovinu kako bi, po nalogu Svete Stolice, ispitao crkveno, pastoralno i financijsko stanje nakon smrti mostarsko-duvanjskog biskupa fra Paškala Buconjića te je tijekom svojega pohoda 3. veljače 1911., na blagdan sv. Blaža, posjetio Gradniće, gdje je na groblju Podadvor služio pučku misu i propovijedao okupljenom narodu (Petar Vrankić, Apostolski pohod Katoličkoj Crkvi u Bosni i Hercegovini 1910.–1914., Hercegovina, br. 9/2023.; Kršćanska obitelj, god. XII., br. 3, 1. ožujka 1911., str. 58.; Brotnjo.info, „Blagdan je sv. Blaža, zaštitnika najstarije broćanske župe Gradnići“). Vijest je objavljena u časopisu Kršćanska obitelj, 1. ožujka 1911., u godini XII., broj 3, na stranici 58.

U izvještaju stoji da je Bastien u svojoj propovijedi govorio kakva mora biti „kršćanska obitelj“.

Posebno je pohvalio ono što je vidio u Hercegovini:

  • očuvan stari kršćanski život,
  • pobožnost naroda,
  • dobre običaje,
  • rad svećenstva.

Vjernicima je preporučio da čuvaju stare dobre običaje i da se klone „kojekakvih novotarija“.

Prema Brotnjo. info: Svećenici i časne sestre koji su podrijetlom iz župe Gradnići (ukupno 16 svećenika i 13 časnih sestara):[1]

  1. fra Mate Bulić Prskalo (1825. – 1900.)
  2. fra Didak Buntić (1871.-1922.)
  3. fra Jakov Jeličić (1782. – 1836.)
  4. Nikola (fra Teofil) Pehar (1908. – 1979.)
  5. fra Ivan Radman/ović Zubac (1795. – 1841.)
  6. fra Andrija Rozić (1680. – 1750)
  7. fra Gabrijel Rozić (1857. – 1897.)
  8. Fra Augustin Zubac (1843. – 1907.)
  9. fra Augustin Leopold Zubac (1890. – 1945.)
  10. Vlč. (fra) Dane Zubac (1886. – 1971.)
  11. fra Tihomir Zubac (1918. – 1945.)
  12. fra Toma Zubac (1884. – 1978.)
  13. fra Zdenko Zubac (1911. – 1945.)
  14. fra Kristofor Ćorić (1943. – )
  15. fra Šimun Šito Ćorić (1949. – )
  16. Vlč(fra) Nikola Vučić (1958. – )
  17. s. Bonifacija(Ilka) Buntić (1881. – 1956.)
  18. s. Dobroslava (Matija) Buntić (1911. – 1943.)
  19. s. Jeronima( Anica) Buntić (1883. – 1906)
  20. s. Dobrila(Blagica) Leko (1934. – 2016.)
  21. s. Ljilja Pehar (1960. – )
  22. s. Krunoslava(Šima) Rozić (1953.- )
  23. s. Silvana(Matija) Rozić (1943. -2023. )
  24. s- Marcelina Sušac (1933. – )
  25. s. Adela(Šima) Vučić (1891. – 1945.)
  26. s. Marija(Mara) Vučić (1930. – 2022.)
  27. s. Modesta(Luca) Vučić (1893. – 1970)
  28. s. Rudolfina (Verka) Vučić (1931.- 2011.)
  29. s. Sidonija Vučić (1941. – ).

Fra Petar iz Imotskog i fra Franjo iz Kreševa (bili su na službi u župi Brotnjo 1668.,[2]

  1. don Mijo Grbavac ( 1668.)
  2. fra Mate Nagnanović (1685./86.)
  3. fra Stjepan iz Jajca (1708.)
  4. fra Ambrozije Šimunović st. (1734.)
  5. fra Lovro Pelić (1742.)
  6. don Jakov Vidović( 1742. – 1758.)
  7. fra Luka Tadijić (1758.)
  8. fra Ambrozije Šimunović ml. (1765.)
  9. fra Bonaventura Mihačević (1766. – 1767.)
  10. fra Jakov Nikolić ( 1766. – 1767.)
  11. fra Ivan Delivić ( ? – 1769.)
  12. fra Anđeo Glavaš (1769.)
  13. fra Mato Mijić (1769. – ?)
  14. fra Nikola Jelčić (1770. – ?)
  15. fra Augustin Okić (1774. – 1776.)
  16. fra Mijo Kobačić st. (1775. – 1780.)
  17. don Jure Stojić (1775. – . 1780.)
  18. don Valentin Vasiljević (1775. – 1782.)
  19. fra Stjepan Čabrić ( 1776. – 1777.)
  20. fra Gabro Mijatović (1777. – 1779.)
  21. fra Augustin Okić (1779. – 1780.)
  22. fra Mijo Kobačić st. (1780 – 1786.)
  23. fra Jakov Kraljević (1780. – 1790.)
  24. fra Pavao Penavić (1786.- 1791.)
  25. fra Ivan Martinović (1790. – 1795.)
  26. fra Bonaventura Botoš Okić ( 1791. – 1794.)
  27. fra Mijo Kobačić st. (1791. – 1796.)
  28. fra Grgo Pinušić (1794.)
  29. fra Ilija Nikolić (1796. – 1797.)
  30. fra Paškal Kopić (1795. – 1801.)
  31. fra Pavao Penavić (1797. – 1800.)
  32. fra Franjo Milošević (1800. – 1803.)
  33. fra Pavao Alović (1800.- 1802.)
  34. fra Josip Grljević (1802. – 1803.)
  35. fra Jakov Kraljević (1803. – 1805.)
  36. fra Luka Penava (1803.- 1807.)
  37. fra Ivan Ninić (1805. – 1808.)
  38. fra Franjo Ostojić (1807. – 1808.)
  39. fra Marijan Miletić (1807. – 1809.)
  40. fra Franjo Kopić (1808. – 1810.)
  41. fra Jakov Jeličić (1808. – 1813.)
  42. fra Jerko Marojević (1811.)
  43. fra Augustin Juričić (1811. – 1814.)
  44. fra Marijan Miletić (1813. – 1814.)
  45. fra Augustin Juručić (1814. – 1820.)
  46. fra Ivan Ninić (1814. – 1815.)
  47. fra Mijo Slišković (1815. – 1818.)
  48. fra Tadija Lagarić (1818. – 1821.)
  49. fra Ivan Martinović (1819. – 1925.)
  50. fra Franjo Kraljević (1820. – 1825.)
  51. fra Franjo Momčinović (1825. – 1830.)
  52. fra Luka Penava (1825. – 1829.)
  53. fra Mijo Slišković (1815. – 1818.)
  54. fra Mijo Stipanović (1830. – 1834.)
  55. fra Mijo Kujundžić (1833. – 1836.)
  56. fra Ivan Raadman (1834. – 1835.)
  57. fra Mijo Šunjić (1834. – 1835.)
  58. fra Mijo Slišković (1835. – 1840.)
  59. fra Paško Kvesić (1835.)
  60. fra Ante Čutura (1836. – 1838.)
  61. fra Pavao Marešević (1836. – 1837.)
  62. fra Ivan Krešić (1837. – 1841.)
  63. fra Mijo Rozić st. (1838. – 1840.)
  64. fra Petar Šunjić (1840. – 1844.)
  65. fra Grgo Dragićević (1840. – 1841.)
  66. fra Mijo Slišković (1840. – 1842.)
  67. fra Mate Ćorić (1841. – 1842.)
  68. fra Mate Čondrić (1842. – 1844.)
  69. fra Ilija Vidošević (1844. – 1845.)
  70. fra Augustin Marijić (1844. – 1845.)
  71. fra Mijo Slišković (1844. – 1851.)
  72. fra Ilija Marojević (1845. – 1846.)
  73. fra Ante Čutura (1846. – 1848.)
  74. fra Grgo Dragićević (1845. – 1848.)
  75. fra Ivan Crnac (1848. – 1849.)
  76. fra Šimo Martinović (1848. – 1849.)
  77. fra Petar Bakula (1849 – 1855.) kasnije je bio i profesor filozofije i učitelj fra Augustina Jerka Zubca, koji je 1861. kao njegov učenik studirao filozofiju u Širokom Brijegu, čime su njih dvojica bili povezani izravnim župničkim i učiteljsko-učeničkim odnosom.
  78. fra Nikola Anić (1949.)
  79. fra Petar Knežević (1849. – 1850.)
  80. fra Jozo Cigić (1850. – 1855.)
  81. fra Andrija Šaravanja (1850. – 1852.)
  82. fra Mate Bulić (1852. – 1854.),
  83. fra Filip Ančić (1855. – 1861.),
  84. fra Mijo Nikolić (1855. – 1856.),
  85. fra Ilija Jukić (1855. – 1856.),
  86. fra Grgo Škarić (1856. – 1858.),
  87. fra Ilija Jukić (1858. – 1860.),
  88. fra Marijan Miletić (1860. – 1864.),
  89. fra Andrija karačić (1861. – 1869.),
  90. fra Ivo Vasiljević (1861. – 1863.),
  91. fra Franjo Milićević (1863.- 1864.),
  92. fra Stjepan Naletilić (1864 – 1866.),
  93. fra Grgo Škarić (1865.),
  94. fra Jozo Cigić (1866. – 1868.),
  95. fra Mijo Nikolić (1866. – 1867.),
  96. fra Augustin Skoko (1867. – 1870.),
  97. fra Franjo Dobretić (1869. – 1872.),
  98. fra Jakov Kraljević (1870. – 1871.),
  99. fra Paško Ćužić (1871. – 1872.),
  100. fra Blaž Jerković st. (1872. – 1876.),
  101. fra Bonaventura Kvesić (1872. – 1873.),
  102. fra Marijan Miletić (1873. – 1875.),
  103. fra Grgo Jovanović (1875. – 1876.),
  104. fra Augustin Zubac (1876. – 1882.),
  105. fra Luka Begić (1878. – 1879.),
  106. fra Grgo Franičević (1879. – 1880.),
  107. fra Petar Soldo (1880. – 1887.),
  108. fra Franjo Dobretić Bašadur (1881. – 1882.),
  109. fra Luka Begić (1882. – 1883.),
  110. fra Benedikt Spužević (1882. – 1883.),
  111. fra Petar Kordić (1883. – 1888.),
  112. fra Bernardin Kordić (1887.),
  113. fra Pavo Petrović (1888. – 1893.),
  114. fra Vinko Skoko (1888. – 1890.),
  115. fra Pio Knezović (1888. – 1890.),
  116. fra Lao Pandžić (1888. – 1889.),
  117. fra Ljudevit Radoš (1889. – 1891.),
  118. fra Anzelmo Čulina (1890. – 1892.),
  119. fra Marko Barbarić Lesko (1892. – 1895.),
  120. fra Filip Čutura (1893. – 1894.),
  121. fra Žarko Pehar (1893. – 1894.),
  122. fra Grgo Jovanović (1894. – 1897.),
  123. fra Jozo Bencunović (1895. – 1897.),
  124. fra Cvitan Dodig (1895. – 1896.),
  125. fra Jakov Vasiljević (1897. – 1899.),
  126. fra Damjan Gadža (1897. – 1898.),
  127. fra Bono Šarić (1898. – 1900.),
  128. fra Pio Knezović (1899. – 1901.),
  129. fra Krunoslav Hromić (1900. – 1901.),
  130. fra Silvestar Vasilj (1901. – 1906.),
  131. fra Pavo Šimović (1901. – 1905.),
  132. fra Bazilije Senjak (1905. – 1907.),
  133. fra Ambro Miletić (1906. – 1907.),
  134. fra Ivo Vasil j (1906. – 1909.),
  135. fra Božo Ostojić (1907. – 1910.),
  136. fra Bono Andačić (1910. – 1912.),
  137. fra Bazilije Senjak (1912. – 1913.),
  138. fra Franjo Čutura (1912. – 1913.),
  139. fra Alfonzo Ćurić (1913. – 1914.),
  140. fra Grgo Vasiljević (1913. – 1914.),
  141. fra Anđeo Nuić (1914. – 1915.),
  142. fra Paško Martinac (1914. – 1915.),
  143. fra Križan Galić (1914. – 1918.),
  144. fra Jakov Vasiljević (1915. – 1918.),
  145. fra Pio Knezović Bago (1915. – 1916.),
  146. fra Kosta Jukić ( 1915.),
  147. fra Martin Tokić( 1915. – 1916.),
  148. fra Grgo Vasiljević (1916. – 1917.),
  149. fra Paško Martinac (1918. – 1920.),
  150. fra Križan Galić (1920.),
  151. fra Gojko Penavić (1920. – 1924.),
  152. fra Marko Barbarić Lesko (1924. – 1928.),
  153. fra Skender Musa (1928. – 1930.),
  154. fra jako Križić (1930. – 1935.),
  155. fra Mile Miloš (1935. – 1940.),
  156. fra Roko Sabljić (1940. – 1944.),
  157. fra Ćiril Ivanković (1943. – 1945.),
  158. fra Filip Gašpar (1944. i 1945.),
  159. fra Vice Skoko (1945.),
  160. fra Vojislav Mikulić (1945. – 1946.),
  161. fra Franjo Ivanković (1952.- 1955.),
  162. fra Srećko Granić (1955. – 1960.),
  163. fra Veselko Sesar (1960. – 1964.),
  164. fra Nikola Hrkać (1964. – 1965.),
  165. fra Ratimir Kordić (1965.),
  166. fra Andrija Šoljić (1965.- 1967.),
  167. fra Berislav Mikulić (1967.),
  168. fra Didak Ćorić (1967. 1974.),
  169. fra David Zubac (1974. – 1978.),
  170. fra Umberto Lončar (1978. – 1988.),
  171. fra Ante Perković (1988. – 1993.),
  172. fra Dinko Maslać (1993. – 2003.),
  173. fra Marinko Šakota (2003. – 2010.),
  174. fra Mate Dragićević (2010. – 2013.),
  175. fra Robert Kiš (2013. – 2014.),
  176. fra Ferdo Boban (2014. – 2016.),
  177. fra Nikola Rosančić (2016. -).
  1. ↑ Najstarija župa u Brotnju prigodnim molitvenim programom prisjetit će se svih svojih svećenika i časnih sestara. Brotnjo.info | Čitluk - Međugorje - Hercegovina 0. 4. listopada 2023. Pristupljeno 2026-08-23.
  2. ↑ Najstarija župa u Brotnju prigodnim molitvenim programom prisjetit će se svih svojih svećenika i časnih sestara. Brotnjo.info | Čitluk - Međugorje - Hercegovina 0. 4. listopada 2023. Pristupljeno 2026-08-23.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Župa_sv._Blaža_Gradnići&oldid=788706"