| Obična zob | |
|---|---|
| |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Liliopsida |
| Red: | Poales |
| Porodica: | Poaceae |
| Rod: | Avena |
| Vrsta: | A. sativa |
| Dvojno ime | |
| Avena sativa Carolus Linnaeus (1753) | |
Obična zob (lat. Avena sativa) je sitna žitarica, biljka dugog dana. Uzgaja se za: stočnu ishranu, zelenu krmu, ljudsku ishranu (zobena kaša, pahuljice, miješa se s brašnom).
Antioksidant, stabilizator, sadrži dosta ugljikohidrata (manje masti, više proteina).
Zrno zobi najbolji je izvor kalcija među žitaricama, te bitno pridonosi zdravlju zubi i kostiju. Bogata je vlaknima koja utječu na smanjenje kolesterola u krvi te poboljšanje probave. Neobično je važna u dijetalnoj ishrani, jer u sebi sadrži sve važnije vitamine i minerale. Koristi se za liječenje upala probavnih organa, a djeluje i na regeneraciju cjelokupnog organizma.[1]
Vrijednosti za 100 g jestivog dijela oljuštenog zrna zobi:[2]
| Sastojci | |
|---|---|
| voda | 13,0 g |
| bjelančevine | 11,7 g** |
| masti | 7,1 g |
| ugljikohidrati | 55,7 g |
| balastne tvari | 9,7 g |
| minerali | 2,9 g |
**vrijednost za zob uzgojenu u Njemačkoj, uvozna zob ima često više vrijednosti
Vrste
- Avena sativa orientalis (pljevičasto zrno)
- Avena sativa nudae (golo zrno)
- Avena byzantina
Izvori
- ↑ http://zena.hr/clanak/zdrava_hrana/zob-_sinonim_za_zdravlje/6300 Preuzeto 28. ožujka 2013.
- ↑ Deutsche Forschungsanstalt für Lebensmittelchemie (DFA), Garching (Hrsg.): Lebensmitteltabelle für die Praxis. Der kleine Souci · Fachmann · Kraut. 4. Auflage. Wissenschaftliche Verlagsgesellschaft mbH, Stuttgart 2009, ISBN 978-3-8047-2541-6, S. 239.
Nedovršeni članak Obična zob koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.