Peschiera del Garda
| Peschiera del Garda Pischera | |
|---|---|
| Datoteka:Peschiera del Garda-Stemma.svg | |
| Regija: | Veneto |
| Pokrajina: | Verona (VR) |
| Koordinate: | 45°26′N 10°41′E / 45.433°N 10.683°E |
| Površina: | 17,63 km2 |
| Stanovništvo: | 10,905 ({{{godina popisa}}}) |
| Poštanski broj: | 37019, 37010 |
| Pozivni broj: | 045 |
| ISTAT-broj: | 023059 |
| Svetac zaštitnik: | Sveti Martin |
  Peschiera del Garda Peschiera del Garda (Italija) |
|
| Službena stranica: | comune.peschieradelgarda.vr.it |
Peschiera del Garda (venecijanski: Pischera, [[latinski]: Ardelica, Arilica) je grad i općina u pokrajini Veroni, regija Veneto. Grad je smješten na izlazu rijeke Mincio iz jezera Lago di Garda.[1] Njezini se stanovnici i danas zovu Arilicensi, po rimskom nazivu grada, Arilica.
Od 9. srpnja 2017. utvrda Peschiera del Garda dio je UNESCO-ove svjetske baštine pod nazivom „Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar”.[2]
Zemljopisne odlike
Peschiera del Garda leži na jugoistočnoj obali jezera Garda, na mjestu gdje rijeka Mincio, jedini izljev jezera, napušta jezero. Dijelovi starog grada, s utvrdama, odvajaju grad od kopna. Grad ima malu marinu, željezničku stanicu i dom je talijanske vojne baze.
Susjedni gradovi su Castelnuovo del Garda, Desenzano del Garda (BS), Ponti sul Mincio (MN), Pozzolengo (BS), Sirmione (BS) i Valeggio sul Mincio.
Povijest
_b_396_1.jpg){kind=link}
Najranije naselje Peschiere, tzv. sojeničko naselje Belvedere, datira iz ranog brončanog doba. Uz obližnja naselja, Lugana Vecchia i Frassino, jedno je od 111 prapovijesnih sojenica oko Alpa koje su 2011. godine uvrštene na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.[3] Sojeničko naselje Bacino Marina, sjeverno od bastiona Querini, bilo je naseljeno od otprilike 1600. do 1200. godine prije Krista. Dok su sojenička naselja već bila napuštena na mnogim drugim lokacijama, ovo je nastavilo postojati. Daljnja naselja južno od Peschiere del Garda, uz pritoke rijeke Mincio, napuštena su tek oko 1100. godine prije Krista.
U rimsko doba Peschiera je bila vicus (tj. mali satelitski grad) u rimskoj provinciji Cisalpinska Galija. U natpisima se nazivala Arilica ili Arelica, dok se na Peutingerovoj karti pojavljuje kao Ariolica, a u djelu Zemljopisca Ravenjanina kao Ariolita.[4] Plinije Stariji izvijestio je, ne spominjući Arilicu, da se svake jeseni na mjestu gdje rijeka Mincio istječe iz jezera Garda love velike količine jegulja.
Grad je vjerojatno usvojio svoje današnje ime, Peschiera, između 8. i 9. stoljeća. Barem se tako pojavljuje u dokumentu od 12. studenog 877. pod imenom Piscaria, u kojem je Karlo Ćelavi potvrdio starije povelje opatu Teotriku iz opatije Nonantola, od kojih neke datiraju još iz vremena Karla Velikog .
Godine 899. Peschiera je dočekala Berengara I. nakon njegovog poraza od Mađara koji su napali sjevernu Italiju kod rijeke Brenta. Za vrijeme Signorije, grad je prvo došao pod kontrolu obitelji Ezzelino. Nakon poraza Ezzelina III. 1259. u bitci kod Cassano d'Adda i kasnijeg propadanja dinastije Ezzelino, Peschiera je pala pod vlast Mastina I. della Scala 1260. godine. Vladavina Scaligera (obitelj Della Scala) trajala je do kraja 14. stoljeća, kada je Peschiera prešla u ruke obitelji Visconti (Milansko Vojvodstvo).
Od 1440. godine Peschiera je pod vlašću Mletačke Republike, i Mlečani su značajno ojačali obranu grada i zidinama su utvrdili veći dio grada.
Nakon Bečkog kongresa, grad je 1815. godine dodijeljen habsburgškom Lombardsko-venetskom Kraljevstvu. Za austrijske vladavine u XIX. st., osobito između 1859. i 1866., značajno je utvrđeno strateško središte.[1] Tijekom Prvog talijanskog rata za neovisnost pijemontske trupe zauzele su Peschieru 30. svibnja 1848. Međutim, tek nakon Trećeg talijanskog rata za neovisnost 1866. Peschiera je postala dio novoosnovane Kraljevine Italije.
Tijekom Prvog svjetskog rata, konferencija u Peschieri održana je 8. studenog 1917. godine kao sastanak talijanskog, britanskog i francuskog premijera (Vittorio Emanuele Orlando, David Lloyd George i Paul Painlevé) s talijanskim kraljem, Viktorom Emanuelom III..
Znamenitosti
| Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO
| |
| Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar | |
 Italija Hrvatska Crna Gora
| |
| Godina uvrštenja: | 2017. (41. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | (iii) (iv) |
| Ugroženost: | ne |
| Poveznica: | {{{poveznica}}} UNESCO |
Znamenitosti uključuju povijesnu gradsku jezgru sa zidinama, župnu crkvu San Martino (zaštićene kao Mletačke utvrde) i iskopine iz rimskog doba.
Svetište Madonne del Frassino (1511.) sadrži maniristička djela Paola Farinatija i Zenoa da Verone.
U okolici su i tri prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa: Belvedere, Lugana Vecchia i Frassino.
-
Rimske iskopine
-
Utvrda Peschiera del Garda
-
Kanal oko utvrde
-
Most Voltoni
-
Most Porta Brescia
-
Gradska vrata Brescia
-
Gradska vrata Verona
-
Lungomincio, povijresno središte
-
Gradska vijećnica
-
Svetište Madonna del Frassino
-
Crkva sv. Martina
.jpg){kind=link}
.jpg){kind=link}
Uprava
.svg){kind=link}
Osim Peschiera sul Garda, grada s administrativnim središtem, općina također uključuje sljedeća tri zaseoka: San Benedetto di Lugana, Dolci i Broglie.[5] Grb Peschiera del Garda prikazuje zvijezdu i dvije jegulje, podsjetnik da je ribolov jegulja bio važna gospodarska aktivnost do modernog doba. Iznad toga je kruna u obliku utvrđenog zida s lastavičjim repom (dekorativni oblik grudobrana) – aluzija na bivši dvorac plemićke obitelji Scaligeri (Della Scala).
Gospodarstvo
Peschiera nije bila tipičan turistički grad i stoga ima mnogo sačuvanih utvrđenih građevina. Međutim, turizam je i ovdje u posljednje vrijeme u porastu. Grad godišnje posjeti 2,4 milijuna turista, što ga čini 21. najpopularnijom turističkom destinacijom u Italiji.[6]
Peschiera del Garda dio je vinske regije lugana (Lugana, Lugana superiore, Lugana riserva, Lugana Vendemmia Tardiva i Lugana spumante) i općina je dio Associazione Città del vino („Udruga gradova vina”).
Tržni dan je ponedjeljak. Bliski gradovi su Brescia na zapadu i Verona na istoku.
Razno
Peschiera del Garda bila je poznata i po svom vojnom zatvoru, koji je zatvoren 2002. godine.
Zimi je obližnje jezero Frassino najvažnije stanište za krunate patke u Italiji (Morbioli i Sighele 2006.).
Peschiera se već nekoliko godina promovira kao „pristupačan grad”. Sve trgovine dostupne su rampama za korisnike invalidskih kolica. Iako te rampe često nemaju optimalni nagib, one ipak pružaju značajno olakšanje korisnicima invalidskih kolica.
Zbratimljeni gradovi
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Peschiera del Garda, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 1. rujna 2026.
- ↑ Venetian Works of Defence between the 16th and 17th Centuries: Stato da Terra – Western Stato da Mar, službene stranice UNESCO-a (eng.) Pristupljeno 1. rujna 2026.
- ↑ Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa, službene stranice UNESCO-a (eng.) Pristupljeno 1. rujna 2026.
- ↑ Moritz Pinde , Gustav Parthey, Ravennatis anonymi cosmographia et Guidonis geographica: ex libris manu scriptis, Berlin 1860., str. 252. i 458.
- ↑ Općinski statut, (PDF; 128kB) (tal.) Pristupljeno 1. rujna 2026.
- ↑ I PRIMI 50 COMUNI ITALIANI PER NUMERO DI PRESENZE TURISTICHE (PRVIH 50 TALIJANSKIH ZAJEDNICA PO BROJKU PRISUTNIH TURISTIČKIH OBJEKATA), Time2marketing (tal.) Pristupljeno 1. rujna 2026.