Gomphandra

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 788739 od 24. kolovoz 2026. u 09:59 koju je unio Bot1 (razgovor | doprinosi) (Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Gomphandra
G. tetrandra.
G. tetrandra.
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Aquifoliales
Porodica: Stemonuraceae
Rod: Gomphandra
Wall. ex Lindl.

Gomphandra, rod je grmova i drveća iz porodice Stemonuraceae, reda Aquifoliales. Najveći je rod porodice, a prema Plants of the World Online obuhvaća 45 priznatih vrsta. Rasprostranjen je od južne i jugoistočne Azije preko Malezije i Nove Gvineje do sjeveroistočne Australije i jugozapadnog Pacifika.[1]

Opis

Pripadnici roda su grmovi ili mala do srednje velika stabla. Za mnoge je karakteristično ravno uspravno deblo s brojnim približno vodoravnim granama. Listovi su jednostavni, naizmjenični odnosno spiralno raspoređeni, cjelovita ruba, od papirastih do kožastih.[2]

Cvatovi su cimozni, smješteni u pazušcima listova, nasuprot listovima ili prividno terminalno. Biljke su funkcionalno dvodomne, a cvjetovi jednospolni. Čaška je sitna i čašasta, cijela ili neznatno nazubljena odnosno režnjevita. Latice su četiri ili pet, slobodne ili pri osnovi srasle.[2]

Muški cvjetovi imaju četiri ili pet prašnika koji uglavnom strše iz vjenčića. Filamenti su spljošteni i prema vrhu prošireni, goli ili češće obrasli dlačicama, osobito u blizini antera; plodnik je reduciran. U ženskih cvjetova nalaze se staminodiji, dok je plodnik valjkast i završava velikom sjedećom, glavičastom do diskoidnom njuškom tučka, koja može biti režnjevita ili izbrazdana.[2]

Plod je nespljoštena koštunica različita oblika, s tankim mesnatim vanjskim dijelom. Na vrhu ostaje uočljiva trajna njuška tučka. Endokarp obično ima 8–13 uzdužnih rebara. Za razliku od nekoliko srodnih rodova Stemonuraceae, plod nema mesnati bočni privjesak niti je izrazito bočno spljošten. Zreli plodovi mogu biti bijeli, žuti do blijedoružičasti.[2]

Rasprostranjenost i ekologija

Rod je raširen od Šri Lanke i Indije preko Bangladeša, Mjanmara, Indokine, južne Kine i Tajvana do Malezijskog poluotoka, Bornea, Sumatre, Jave, Sulawesija, Filipina, Moluka, Nove Gvineje, sjeveroistočnog Queenslanda te Salomonskih i Santa Cruz otoka. Vrste roda prisutne su i na Andamanskom i Nikobarskom otočju.

Rastu uglavnom u tropskim i suptropskim šumama. Zastupljene su i u nizinskim i u planinskim staništima, a pojedine vrste dopiru do približno 2200 m nadmorske visine.

Sistematika

Ime Gomphandra potječe od Nathaniela Wallicha, ali ga je valjano objavio John Lindley 1836. godine u drugom izdanju djela An Introduction to the Natural System of Botany, pa se autorstvo roda navodi kao Wall. ex Lindl. Tipskom vrstom smatra se Gomphandra tetrandra (Wall.) Sleumer.

Rod je tijekom povijesti bio usko povezan s rodom Stemonurus, a pojedine su vrste premještane i u druge rodove. Tradicionalno je bio svrstan u široko shvaćenu porodicu Icacinaceae. Molekularnofilogenetsko istraživanje Jespera Kåreheda iz 2001. pokazalo je da tako shvaćene Icacinaceae nisu monofiletske te je Gomphandra uključen u izdvojenu porodicu Stemonuraceae.

Hermann Sleumer objavio je 1969. opsežnu reviziju roda i priznavao 33 vrste. Kasnija istraživanja otkrila su niz dodatnih vrsta, osobito u jugoistočnoj Aziji i na Filipinima. Schori i Utteridge 2010. procjenjivali su da rod ima oko 65 vrsta, dok aktualna taksonomska obrada Plants of the World Online prihvaća 45. Među najnovije opisanim pripada Gomphandra laotica, opisana iz Laosa 2025. godine. [3]

Vrste

  1. Gomphandra apoensis (Elmer) Merr.
  2. Gomphandra australiana F.Muell.
  3. Gomphandra bracteata Schori
  4. Gomphandra cambodiana Pierre ex Gagnep.
  5. Gomphandra capitulata (Jungh. & de Vriese) Becc.
  6. Gomphandra coi Schori
  7. Gomphandra comosa King
  8. Gomphandra conklinii Schori
  9. Gomphandra coriacea Wight
  10. Gomphandra cumingiana (Miers) Fern.-Vill.
  11. Gomphandra dinagatensis Schori
  12. Gomphandra dolichocarpa Merr.
  13. Gomphandra donnaiensis (Gagnep.) Sleumer
  14. Gomphandra fernandoi Schori & Utteridge
  15. Gomphandra flavicarpa (Elmer) Merr.
  16. Gomphandra fuliginea (Elmer) Merr.
  17. Gomphandra fusiformis Sleumer
  18. Gomphandra halconensis Schori
  19. Gomphandra javanica (Blume) Valeton
  20. Gomphandra lancifolia Merr.
  21. Gomphandra laotica Soulad., V.S.Dang & Tagane
  22. Gomphandra luzoniensis (Merr.) Merr.
  23. Gomphandra lysipetala Stapf
  24. Gomphandra mappioides Valeton
  25. Gomphandra mollis Merr.
  26. Gomphandra montana (G.Schellenb.) Sleumer
  27. Gomphandra oblongifolia Merr.
  28. Gomphandra oligantha Sleumer
  29. Gomphandra pallida Sleumer
  30. Gomphandra palustris Schori
  31. Gomphandra papuana (Becc.) Sleumer
  32. Gomphandra parviflora (Blume) Valeton
  33. Gomphandra pseudojavanica Sleumer
  34. Gomphandra pseudoprasina Sleumer
  35. Gomphandra psilandra Schori
  36. Gomphandra quadrifida (Blume) Sleumer
  37. Gomphandra rarinervis Schori
  38. Gomphandra sawiensis (Birnie) Sleumer
  39. Gomphandra schoepfiifolia Sleumer
  40. Gomphandra simularensis Sleumer
  41. Gomphandra subrostrata Merr.
  42. Gomphandra tetrandra (Wall.) Sleumer
  43. Gomphandra tomentella (Kurz) Mast.
  44. Gomphandra ultramafiterrestris Schori
  45. Gomphandra velutina Sleumer

Izvori

  1. ↑ Kew, pristupljeno 23. kolovoza 2026.
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 WFO, pristupljeno 23. kolovoza 2026.
  3. ↑ Gomphandra laotica (Stemonuraceae), a New Species from Central Laos, pristupljeno 23. kolovoza 2026.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Gomphandra&oldid=788739"