Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 737720 od 30. ožujak 2026. u 00:39 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (preuzeto s hr.wikipedije)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Osmi dalmatinski
udarni (hrvatski) korpus NOVJ-a
Zastava SFRJ
Postrojbe 8. korpusa ulaze u oslobođeni Šibenik 3. studenoga 1944.
Osnovana 7. listopada 1943.
Država Datoteka:Flag of Yugoslavia (1943–1946).svg DF Jugoslavija
Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg FD Hrvatska
Veličina 4 divizije
13.049 vojnika (1943.)
30.000 vojnika (1944.)
49.058 vojnika (1945.)
Dio NOVJ
Glavni štab Hrvatske
Geslo Smrt fašizmu – sloboda narodu!
Sudjelovanje u borbama Obrana Splita (1943.)
Desant na Korčulu (1944.)
Napad na Šoltu (1944.)
Operacije oslobođenja Dalmacije (1944.)
Kninska operacija (1944.)
Mostarska operacija (1945.)
Riječka operacija (1945.)
Tršćanska operacija (1945.)
Zapovjednici
Istaknuti
zapovjednici
Vicko Krstulović

Osmi dalmatinski udarni korpus (hrvatski) NOVJ-a formiran je 7. listopada 1943. godine od Devete, Devetnaeste, Dvadesete i Dvadeset šeste dalmatinske divizije i partizanskih odreda: Srednjo-dalmatinskog, Kninskog, Dinarskog, Mosečko-svilajskog, Segetsko-marinskog, Imotskog, Makarskog, Mosorskog, Neretvanskog, Grahovo-peuljskog, Glamočkog i Livanjskog. Pri formiranju imao je ukupno 13 049 boraca. Naredbom Vrhovnog štaba NOV i POJ od 24. listopada 1943. godine Štabu Osmog korpusa je privremeno bila potčinjena i Mornarica NOVJ-a.

Prvi zapovjednik korpusa bio je Vicko Krstulović, od 15. prosinca 1943. Pavle Ilić Veljko, zatim Vlado Ćetković, narodni heroj, a poslije njegove pogibije, od 31. listopada 1944. godine, Petar Drapšin, narodni heroj. Politički komesari korpusa bili su Ivan Kukoč, do 25. siječnja 1944. i Boško Šiljegović, narodni heroj.

Za postignuti uspjeh prilikom oslobođenja Knina, Vrhovni zapovjednik NOV i POJ Josip Broz Tito je 10. prosinca 1944. godine pohvalio Osmi korpus, a Glavni štab NOV i PO Hrvatske mu je, 25. prosinca, dodijelio naziv udarni.

Mobilizacijom novih boraca korpus je krajem prosinca 1944. imao oko 35 000 boraca, a u veljači 1945. godine 45 524 borca. Naredbom Generalštaba JA od 1. ožujka 1945. godine korpus je uključen u Četvrtu armiju JA.

Šef kirurgije osmog partizanskog korpusa bio je prim. dr Ante Starčević, bivši ravnatelj Banovinske bolnice u Splitu i predsjednik HNK Hajduka iz Splita.[1]

Ustroj 8. korpusa

  • Zapovjedništvo korpusa
  • 9. dalmatinska divizija
    • 1. dalmatinska brigada (1943. – 1944.)
    • 3. dalmatinska brigada (1943. – 1945.)
    • 4. dalmatinska brigada (1943. – 1945.)
    • 13. dalmatinska brigada (1944. – 1945.)
    • 2. dalmatinska brigada (1944. – 1945.)
  • 19. dalmatinska divizija
    • 5. dalmatinska brigada (1943. – 1945.)
    • 6. dalmatinska brigada (1943. – 1945.)
    • 7. dalmatinska brigada (1943. – 1944.)
    • 14. dalmatinska brigada (1944. – 1945.)
  • 20. dalmatinska divizija
    • 8. dalmatinska brigada (1943. – 1945.)
    • 9. dalmatinska brigada (1943. – 1945.)
    • 10. dalmatinska brigada (1943. – 1945.)
  • 26. dalmatinska divizija
    • 11. dalmatinska brigada (1943. – 1945.)
    • 12. dalmatinska brigada (1943. – 1945.)
    • 13. dalmatinska brigada (1943. – 1944.)
    • 1. dalmatinska brigada (1943. – 1945.)
    • 3. prekomorska brigada (1944. – 1945.)
  • 1. tenkovska brigada (1943. – 1945.)
  • Artiljerijska brigada (1943. – 1945.)
  • Inženjerijska brigada (1943. – 1945.)

Osim ovih postrojbi pod zapovjedništvom 8. korpusa bile su i druge domaće i savezničke postrojbe:

  • Mornarica NOVJ-a (1943. – 1944.)
  • 351. lovačka eskadrila RAF-a (2. eskadrila NOVJ) (1944. – 1945.)
  • 352. lovačka eskadrila RAF-a (1. eskadrila NOVJ) (1944. – 1945.)

Ratni učinak korpusa

Tijekom razdoblja od 1943. do 1945. godine, jedinice Korpusa vodile su kraće i duže borbe protiv jedinica 3 njemačka korpusa, (XV. brdski korpus, V. SS brdski korpus i XCVII. korpus). U tim sukobima, Osmi korpus porazio je tri njemačke i jednu ustaško-domobransku diviziju, dok su njegove divizije kao jezgra Četvrte armije JA, sudjelovale u porazu još tri njemačke i dvije ustaško-domobranske divizije. Postrojbe 8. korpusa nanjele su neprijateljskim snagama ukupne gubitke od 71.000 vojnika, poginulih, nestalih i zarobljenih. Gubitci 8. korpusa procjenjuju se na preko 17.000 poginulih vojnika. [2]

Literatura

  • Vojna enciklopedija, Beograd 1975. godina
  • Povijest Osmog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske 1943-1945., Split 2004. godina

Izvori

  1. Jurica Gizdić: Potomak Oca domovine vodio Hajduka, Naprid bili, lipanj 2015., str. 54.-55.
  2. Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945. znaci.org 0. Pristupljeno 2025-10-18.