Toggle menu
243,9 tis.
110
18
641,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Treća nedjelja došašća

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 635138 od 14. prosinac 2025. u 00:59 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (preuzeto s hr.wikipedije)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Predložak:Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona

Svećenik u ružičastim liturgijskim odorama na Gaudete nedjelju.

Treća nedjelja došašća (lat. Gaudete) treća je po redu nedjelja u došašću u liturgijskom kalendaru zapadnoga kršćanstva, uključujući Katoličku Crkvu, Anglikansku zajednicu, luteranske i još neke protestantske zajednice. Može pasti između 11. i 17. prosinca.

Naziv

Incipit gregorijanskog introita po kojem nedjelja nosi ime.

Naziv dolazi od latinske riječi Gaudete („Radujte se”), prve riječi uvodne antifone misnog slavlja[1][2][3]:

„ Gaudete in Domino semper: iterum dico, gaudete. Modestia vestra nota sit omnibus hominibus: Dominus enim prope est. Nihil solliciti sitis: sed in omni oratione et obsecratione cum gratiarum actione petitiones vestrae innotescant apud Deum. Benedixisti Domine terram tuam: avertisti captivitatem Jacob.”

„Radujte se u Gospodinu uvijek! Ponavljam: radujte se! 5 Blagost vaša neka je znana svim ljudima! Gospodin je blizu! 6 Ne budite zabrinuti ni za što, nego u svemu – molitvom i prošnjom, sa zahvaljivanjem – očitujte svoje molbe Bogu. Zavolje opet Jahve zemlju svoju, na dobro okrenu udes Jakovljev.” (Fil 4,4–6; Ps 85)

Povijest

Adventski vijenac

Došašće je izvorno bilo četrdesetodnevni post u pripravi za Božić, počevši nakon blagdana sv. Martina 11. studenoga, pa se nazivalo i „Martinov korizmeni post”. U 9. stoljeću došašće je skraćeno na četiri tjedna. Gaudete nedjelja predstavlja predah u pokorničkom karakteru došašća, slično kao Nedjelja Laetare u korizmi, te naglašava radost zbog blizine Gospodinova dolaska.[1]

Liturgija

Tema

Središnja tema Gaudete nedjelje je kršćanska radost. Čitanja ističu radost u Gospodinu te poslanje sv. Ivana Krstitelja. Toma Akvinski razlikuje radost od sreće: sreća je konačni cilj čovjeka – vječno promatranje Boga, dok je radost plod kreposti ljubavi.[4]

U homiliji 2014. godine Papa Franjo nazvao je ovu nedjelju „nedjeljom radosti”, pozvavši vjernike da se ne usredotoče samo na ono što još nisu učinili, nego na dobra koja su već primili u životu.[5]

Liturgijska boja

Adventski vijenac s ružičastom svijećom.

Na nedjelju Gaudete dopušteno je nositi ružičaste liturgijske odore umjesto ljubičastih.[6] U adventskom vijencu pali se ružičasta svijeća kao znak radosti usred vremena iščekivanja.

Izvori

  1. 1,0 1,1 Alston, G. Cyprian. 1909. "Gaudete Sunday", u: Herbermann, Charles G.; Pace, Edward A.; Pallen, Condé B.; Shahan, Thomas J.; Wynne, John J. (ur.). Catholic Encyclopedia. Sv. 6. New York: Encyclopedia Press, 1913., str. 394.
  2. Bower, Peter C., ed. (2003). The Companion to the Book of Common Worship. Louisville, Kentucky: Geneva Press. ISBN 978-0-664-50232-4.
  3. Holmes, Stephen Mark, ur. 2012. The Fathers on the Sunday Gospels. Collegeville, Minnesota: Liturgical Press. ISBN 978-0-8146-3540-7.
  4. SUMMA THEOLOGIAE: What is happiness (Prima Secundae Partis, Q. 3).
  5. Pope celebrates Mass for Gaudete Sunday at Roman parish en.radiovaticana.va Preuzeto 7. prosinca 2025.
  6. Armentrout, Don S.; Slocum, Robert Boak, ur. 2000. An Episcopal Dictionary of the Church. New York: Church Publishing. ISBN 978-0-89869-211-2.