Tau (protein)

Tubulin associated unit (TAU) strukturni je protein koji se nalazi prvenstveno u aksonima neurona središnjeg živčanog sustava. Ovaj je protein kodiran microtubule-associated protein tau (MAPT) genom koji sadrži 16 egzona te je zbog alternativnog prekrajanja moguće stvoriti šest izoformi tau proteina. Zbog njegove uloge u očuvanju integriteta mikrotubula stanica središnjeg živčanog sustava, poremećaji ovog proteina dovode do neurodegenerativnih bolesti.[1]
Struktura
Tau protein nema strogo definiranu strukturu te liči na denaturirani, nesklopljeni protein. Oblik mu daju samo malobrojne sekundarne strukture: sadrži tri alfa-uzvojnice, a ostatak je proteina u slobodnoj formi što ga čini vrlo fleksibilnim i mobilnim. Osim toga, ovaj je protein i vrlo hidrofilan što je u skladu s njegovim nesklopljenim karakterom. Budući da se u ljudskim stanicama može naći šest izoformi ovog proteina, svaka od njih ima različiti broj aminokiselina i molekularnu masu pa se tako broj aminokiselina izoformi tau proteina kreće između 352 i 441 aminokiseline, dok se masa kreće između 36.7 i 45.9 kDa.[2]
Domene proteina
Tau proteini sadrže tri domene. Domena na C-kraju veže se za mikrotubule i potiče njihovo sastavljanje. Središnja domena bogata je prolinom te je mjesto interakcije s drugim proteinima poput kinaza. Domena na N-kraju proteina ne veže se za mikrotubule te se udaljava od njih.[2]
Posttranslacijske modifikacije
Posttranslacijske modifikacije određuju ponašanje i funkciju tau proteina. Postranslacijske modifikacije tau proteina mogu biti fosforilacija, glikozilacija, ubikvitinacija, acetilacija, metilacija i druge.
Fosforilacija je najviše proučavana posttranslacijska modifikacija. Tau protein može biti fosforiliran na više od 80 aminokiselinskih ostataka, a prvenstveno je fosforiliran u prolin-bogatom području i području vezanja za mikrotubule.[3] Fosforilacija regulira njegovo vezanje na mikrotubule. Fosforilacija tau proteina na specifičnim mjestima (Thr231 i Ser262) obično smanjuje njegov afinitet za mikrotubule.[3] GSK3β, CDK5, PKA i kazein kinaza 1 kinaze su koje fosforiliraju tau, dok je PP2A tau fosfataza. Kinaze i fosfataze održavaju homeostazu fosforilacije tau proteina u zdravom mozgu tako da svaki tau protein u prosjeku sadrži dvije do tri fosfatne skupine.[3]
Funkcija tau proteina
Ekspresija tau proteina primarna je u neuronima što ukazuje na to da u drugim stanicama postoje mehanizmi za utišavanje njegove ekspresije.[4] U zdravim neuronima nalazi se u području aksona, a u minimalnoj koncentraciji u dendritima.[3] U aksonima vezan je za mikrotubule i čuva njihov integritet.
Tau protein se veže svojom regijom vezanja za mikrotubule za dimere tubulina.[5] Tau protein pridonosi stabilizaciji tubulina na način da svojim vezanjem sprječava njegovu depolimerizaciju, odnosno smanjuje disocijaciju tubulina s krajeva mikrotubula. Ujedno, u in vitro uvjetima pokazalo se da tau protein inducira formiranje mikrotubula.[5]
Tau protein utječe na genetsku stabilnost stanice čuvanjem stabilnosti genomske DNK, reguliranjem protoka kalcija unutar jezgre i reguliranjem dinamike kromatina.[3]
U početnom segmentu aksona, tau stvara difuzijsku barijeru koja kontrolira aksonski transport proteina i održava funkcionalni integritet tog neuronskog dijela.[3]
Tau utječe na sinaptičku plastičnost i neuronsku aktivnost modulirajući dinamiku vezikula i interakcije receptora na neuronskoj membrani na sinapsama, a čime posljedično utječe na međuneuronsku signalizaciju.[3]
Uloga u bolestima
U neurodegenerativnim bolestima poznatim kao taupatije, tau protein gubi svoju normalnu funkciju stabilizacije mikrotubula zbog patoloških promjena, osobito hiperfosforilacije. Time postaje sklon agregaciji i stvara neurofibrilarne čvorove.[6] U tom procesu sudjeluju i druge posttranslacijske modifikacije, poput acetilacije i trunkacije. Neurofibrilarni čvorovi predstavljaju ključno obilježje bolesti poput Alzheimerove, Pickove i frontotemporalne demencije.[6]
Širenje tau patologije
Jedan od ključnih mehanizama progresije tauopatija je prijenos patološkog tau proteina iz stanice u stanicu, najčešće sinaptičkim putem.[7] To uzrokuje karakteristično širenje patologije u mozgu, opisano Braakovim stadijima.[8] U ranim stadijima (I i II) zahvaćen je entorinalni korteks i hipokampus, zatim se (III i IV) širi na limbički sustav i vremenski korteks, a u kasnijim stadijima (V i VI) zahvaća široka područja neokorteksa, uz izražen kognitivni pad.[8]
Tau u Alzheimerovoj bolesti
U Alzheimerovoj bolesti tau protein postaje hiperfosforiliran, odvaja se od mikrotubula i formira neurofibrilarne čvorove. Zajedno s β-amiloidnim plakovima, oni čine glavne patološke značajke bolesti.[8]
Postoje dvije glavne hipoteze o patogenezi tauopatija:
- Amiloidna hipoteza tvrdi da je nakupljanje β-amiloidnih plakova primarni uzrok, a tau patologija sekundarna.
- Tau hipoteza smatra da je disfunkcija tau proteina ključni pokretač neurodegeneracije, neovisno o amiloidu.[6]
Sve više istraživanja naglašava važnost tau proteina. Nakupljanje tau bolje korelira s kognitivnim padom nego β-amiloid. Topografsko širenje neurofibrilarnih čvorova prati kliničku progresiju bolesti opisanu kroz Braakove stadije.[8] Tau PET snimanja omogućuju praćenje nakupljanja tau proteina u živom mozgu, što se povezuje s težinom simptoma.
Ostale taupatije
Tau protein sudjeluje u više neurodegenerativnih bolesti, pri čemu se taloži u različitim regijama mozga. U frontotemporalnoj demenciji nakuplja se u frontalnim i temporalnim režnjevima. U progresivnoj supranuklearnoj paralizi u bazalnim ganglijima i moždanom deblu. Dok u kortikobazalnoj degeneraciji unutar korteksa. Ove bolesti povezane su s taloženjem različitih izoformi tau proteina – 3R i 4R, koje nastaju alternativnim spajanjem MAPT gena. Ravnoteža između njih ključna je za normalnu funkciju neurona. Tako je Pickova bolest obilježena dominacijom 3R tau, progresivna supranuklearna paraliza i kortikobazalna degeneracija pretežno 4R tau, dok Alzheimerova bolest sadrži mješavinu obje izoforme.[7]
Terapijski pristupi
Zbog ključne uloge tau proteina u neurodegenerativnim bolestima, razvijaju se različiti terapijski pristupi poput inhibitora kinaza, imunoterapije, stabilizatora mikrotubula i genske terapije.[6][7] Ipak, još uvijek ne postoji odobreni lijek koji izravno cilja tau protein.
Izvori
- ↑ • Nepoznat parametar:
issue
• Nepoznat parametar:issn
• Nepoznat parametar:pmc
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametarpmidnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ 2,0 2,1 • Nepoznat parametar:
issn
• Nepoznat parametar:pmc
• Nepoznat parametar:issue
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametarpmidnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 • Nepoznat parametar:
issn
• Nepoznat parametar:issue
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ • Nepoznat parametar:
first8
• Nepoznat parametar:first6
• Nepoznat parametar:first7
• Nepoznat parametar:last7
• Nepoznat parametar:last8
• Nepoznat parametar:last9
• Nepoznat parametar:first9
• Nepoznat parametar:issn
• Nepoznat parametar:last6
• Nepoznat parametar:pmc
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametarpmidnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ 5,0 5,1 • Nepoznat parametar:
issue
• Nepoznat parametar:issn
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ 6,0 6,1 6,2 6,3 • Nepoznat parametar:
issn
• Nepoznat parametar:issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal - ↑ 7,0 7,1 7,2 • Nepoznat parametar:
issn
• Nepoznat parametar:issue
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ 8,0 8,1 8,2 8,3 • Nepoznat parametar:
issn
• Nepoznat parametar:issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal