Nenadić
Nenadić je salašarsko naselje koje se nalazi na putu Gakovo - Sombor.[1] Većina stanovnika su Hrvati.[1] U srednjim stoljećima srednjeg vijeka, u vremenima prije osmanskih osvajanja, ovdje se nalazila crkva od koje su ostale ruševine.[2] Kroz povijest ovo je naselje bilo pustarom, pa je opet oživljavalo.[2] Turski su ga popisi zabilježili kao dio Somborske nahije.[2] U graničarskim vremenima ovdje su graničari dobijali zemlje koje su smjeli obrađivati i gdje su se mogli nastanjivati.[2] U 19. je stoljeću ovo zabilježeno kao naselje bunjevačkih Hrvata.[1][3] Stoga je u Nenadićima bila otvorena jedna od prvih škola bunjevačkih Hrvata, a koja je djelovala od 1861. do 1880. godine.[4] Salaška osnovna škola koja se nekad nalazila u Nenadiću, 2012. je godine dana na uporabu mještanima radi preuređenja u sadržaje za mladež.[1] Kad je krajem 19. i početkom 20. st. salašarsko naselje Matarića trpilo zbog prenaseljenosti, dio je obitelji Matarića preselio iz Matarić salaša u grad Sombor i u neke salaše sjeverno od Sombora, kao što je Nenadić.[5] Nenadić je bio jednim od mjesta somborskog kraja gdje je Radićev HSS imao svoje pristaše.[6] Nakon Drugog svjetskog rata pojačalo se iseljavanje izvornih stanovnika te doseljavanje novih, kao i u drugim naseljima somborske okolice.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Hrvatska riječ Zlata Vasiljević: Mještani Nenadića na uporabu dobili zgradu nekadašnje škole - Prostor će prilagoditi svojim potrebama, 27. ožujka 2012.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 84, ISBN 86-03-99816-7
- ↑ Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 28, 84, ISBN 86-03-99816-7
- ↑ Ante Sekulić: Bački Hrvati, narodni život i običaji, JAZU, Zagreb, 1991., str. 118, ISBN 86-407-0059-1
- ↑ Matarić - povijest
- ↑ Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 83, ISBN 86-03-99816-7