Protjerivanje Hrvata iz Srijema 1990.-ih godina: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Protjerivanje Hrvata iz Srijema 1990.-ih''' godina bila je prisilna migracija izazvana zločinačkih pritiskom [[Velikosrpska ideologija|velikosrpskih političkih snaga]] podržanih tadašnjim srbijanskim režimom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], dijelom i u organizaciji specijalnih postrojbi srbijanske [[UDBA|Službe državne bezbednosti]] [[Crvene beretke|"Crvene beretke"]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dw.com/hr/nijedan-hrvat-se-nije-vratio-u-srijem/a-15358925|title=Nijedan Hrvat se nije vratio u Srijem|author=Anto Janković|date=01. rujna 2011.|work=|language=|publisher=Deutsche Welle|access-date=5. rujna 2020.}}</ref> Etničko čišćenje, u kojemu je protjerano između 20 i 30 tisuća pripadnika starosjedilačke hrvatske zajednice u [[Srijem|Srijemu]], dogodilo se u vrijeme Domovinskog rata u obližnjoj Hrvatskoj, ali posve izvan bilo kakvih vojnih operacija. Protjerani Hrvati se poslije nisu mogli vratiti u svoj zavičaj, a organizatori i počinitelji tog etničkog čišćenja nisu kažnjeni.
'''Protjerivanje Hrvata iz Srijema 1990.-ih''' godina bila je prisilna migracija izazvana zločinačkih pritiskom [[Velikosrpska ideologija|velikosrpskih političkih snaga]] podržanih tadašnjim srbijanskim režimom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], dijelom i u organizaciji specijalnih postrojbi srbijanske [[UDBA|Službe državne bezbednosti]] [[Crvene beretke|"Crvene beretke"]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dw.com/hr/nijedan-hrvat-se-nije-vratio-u-srijem/a-15358925|title=Nijedan Hrvat se nije vratio u Srijem|author=Anto Janković|date=01. rujna 2011.|work=|language=|publisher=Deutsche Welle|access-date=5. rujna 2020.}}</ref> Etničko čišćenje, u kojemu je protjerano između 20 i 30 tisuća pripadnika starosjedilačke hrvatske zajednice u [[Srijem|Srijemu]], dogodilo se u vrijeme Domovinskog rata u obližnjoj Hrvatskoj, ali posve izvan bilo kakvih vojnih operacija. Protjerani Hrvati se poslije nisu mogli vratiti u svoj zavičaj, a organizatori i počinitelji tog etničkog čišćenja nisu kažnjeni.


Nakon osamostaljenja Hrvatske, počela je u studenom 1991. godine [[Bitka za Vukovar]], te su se Hrvati u dijelu Srijema koji se nalazi u Republici Srbiji našli u krajnje neugodnoj situaciji. Osim raznih prijetnji, bacanja bombi u dvorišta i ispisivanja prijetećih poruka na zidove kuća,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dw.com/bs/protjerivanje-hrvata-tabu-tema/a-17724771|title=Protjerivanje Hrvata - tabu tema|author=Dinko Gruhonjić|date=20. lipnja 2014.|work=|language=|publisher=Deutsche Welle|access-date=5. rujna 2020.}}</ref> na više mjesta je bilo ubojstava u kojima su žrtve bili etnički Hrvati, koje policija nije (ni tada ni poslije) rasvijetlila. U protjerivanju Hrvata, kojim se htjelo osloboditi kuće i imanja za naseljavanje Srba iz Hrvatske, prednjačila je [[Srpska radikalna stranka]], kojoj je na čelu bio [[Vojislav Šešelj|Vojislav Šešelj]]. On je u velikom pretežno hrvatskom selu Hrtkovcima predvodio [[6. svibnja]] [[1992.]] godine politički skup na kojemu su javno čitani popisi Hrvata iz Hrtkovaca koji su "nepoželjni".<ref>{{Citiranje weba|url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/129442/hrtkovci-zlocin-bez-kazne|title=Hrtkovci: zločin bez kazne|author=DW|date=6. svibnja 2012.|work=|language=|publisher=Nacional|access-date=5. rujna 2020.}}</ref>   
Nakon osamostaljenja Hrvatske, počela je u studenom 1991. godine [[Bitka za Vukovar]], te su se Hrvati u dijelu Srijema koji se nalazi u Republici Srbiji našli u krajnje neugodnoj situaciji. Osim raznih prijetnji, bacanja bombi u dvorišta i ispisivanja prijetećih poruka na zidove kuća,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dw.com/bs/protjerivanje-hrvata-tabu-tema/a-17724771|title=Protjerivanje Hrvata - tabu tema|author=Dinko Gruhonjić|date=20. lipnja 2014.|work=|language=|publisher=Deutsche Welle|access-date=5. rujna 2020.}}</ref> na više mjesta je bilo ubojstava u kojima su žrtve bili etnički Hrvati, koje policija nije (ni tada ni poslije) rasvijetlila. U protjerivanju Hrvata, kojim se htjelo osloboditi kuće i imanja za naseljavanje Srba iz Hrvatske, prednjačila je [[Srpska radikalna stranka]], kojoj je na čelu bio [[Vojislav Šešelj|Vojislav Šešelj]]. On je u velikom pretežno hrvatskom selu [[Hrtkovci]]ma predvodio [[6. svibnja]] [[1992.]] godine politički skup na kojemu su javno čitani popisi Hrvata iz Hrtkovaca koji su "nepoželjni".<ref>{{Citiranje weba|url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/129442/hrtkovci-zlocin-bez-kazne|title=Hrtkovci: zločin bez kazne|author=DW|date=6. svibnja 2012.|work=|language=|publisher=Nacional|access-date=5. rujna 2020.}}</ref>   


U Zagrebu je 1991. godine osnovana Zajednica protjeranih Hrvata Srijema, Bačke i Banata,<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/5550/I-ubuduce-cemo-ukazivati-na-zlocine-nad-Hrvatima/|title=I ubuduće ćemo ukazivati na zločine nad Hrvatima (intervju s Matom Jurićem)|author=Suzana Darabašić|date=22. svibnja 2020.|work=|language=|publisher=Hrvatska riječ|access-date=5. rujna 2020.}}</ref> koja nastoji da se spomen na ovo prisilno iseljavanje ne izbriše.<ref>{{Citiranje weba|url=https://direktno.hr/direkt/zajednica-protjeranih-hrvata-skup-hrtkovcima-provokacija-i-izgovor-seselju-da-se-vrati-mjesto-zlocin-154621/|title=Zajednica protjeranih Hrvata: Skup u Hrtkovcima provokacija je i izgovor Šešelju da se vrati na mjesto zločina|author=|date=4. svibnja 2019.|work=|language=|publisher=Direktno.hr|access-date=5. rujna 2020.}}</ref> Takvo nastojanje održavaju i politički predstavnici Hrvata u [[Vojvodina|Vojvodini]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://direktno.hr/eu-i-svijet/dijaspora/zigmanov-ocekujemo-da-se-napokon-rijese-zlocini-nad-hrvatima-u-vojvodini-192955/|title=Žigmanov: Očekujemo da se napokon riješe zločini nad Hrvatima u Vojvodini|author=|date=5. svibnja 2020.|work=|language=|publisher=Direktno.hr|access-date=5. rujna 2020.}}</ref>
U Zagrebu je 1991. godine osnovana Zajednica protjeranih Hrvata Srijema, Bačke i Banata,<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/5550/I-ubuduce-cemo-ukazivati-na-zlocine-nad-Hrvatima/|title=I ubuduće ćemo ukazivati na zločine nad Hrvatima (intervju s Matom Jurićem)|author=Suzana Darabašić|date=22. svibnja 2020.|work=|language=|publisher=Hrvatska riječ|access-date=5. rujna 2020.}}</ref> koja nastoji da se spomen na ovo prisilno iseljavanje ne izbriše.<ref>{{Citiranje weba|url=https://direktno.hr/direkt/zajednica-protjeranih-hrvata-skup-hrtkovcima-provokacija-i-izgovor-seselju-da-se-vrati-mjesto-zlocin-154621/|title=Zajednica protjeranih Hrvata: Skup u Hrtkovcima provokacija je i izgovor Šešelju da se vrati na mjesto zločina|author=|date=4. svibnja 2019.|work=|language=|publisher=Direktno.hr|access-date=5. rujna 2020.}}</ref> Takvo nastojanje održavaju i politički predstavnici Hrvata u [[Vojvodina|Vojvodini]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://direktno.hr/eu-i-svijet/dijaspora/zigmanov-ocekujemo-da-se-napokon-rijese-zlocini-nad-hrvatima-u-vojvodini-192955/|title=Žigmanov: Očekujemo da se napokon riješe zločini nad Hrvatima u Vojvodini|author=|date=5. svibnja 2020.|work=|language=|publisher=Direktno.hr|access-date=5. rujna 2020.}}</ref>

Inačica od 20. veljača 2026. u 22:32

Protjerivanje Hrvata iz Srijema 1990.-ih godina bila je prisilna migracija izazvana zločinačkih pritiskom velikosrpskih političkih snaga podržanih tadašnjim srbijanskim režimom Slobodana Miloševića, dijelom i u organizaciji specijalnih postrojbi srbijanske Službe državne bezbednosti "Crvene beretke".[1] Etničko čišćenje, u kojemu je protjerano između 20 i 30 tisuća pripadnika starosjedilačke hrvatske zajednice u Srijemu, dogodilo se u vrijeme Domovinskog rata u obližnjoj Hrvatskoj, ali posve izvan bilo kakvih vojnih operacija. Protjerani Hrvati se poslije nisu mogli vratiti u svoj zavičaj, a organizatori i počinitelji tog etničkog čišćenja nisu kažnjeni.

Nakon osamostaljenja Hrvatske, počela je u studenom 1991. godine Bitka za Vukovar, te su se Hrvati u dijelu Srijema koji se nalazi u Republici Srbiji našli u krajnje neugodnoj situaciji. Osim raznih prijetnji, bacanja bombi u dvorišta i ispisivanja prijetećih poruka na zidove kuća,[2] na više mjesta je bilo ubojstava u kojima su žrtve bili etnički Hrvati, koje policija nije (ni tada ni poslije) rasvijetlila. U protjerivanju Hrvata, kojim se htjelo osloboditi kuće i imanja za naseljavanje Srba iz Hrvatske, prednjačila je Srpska radikalna stranka, kojoj je na čelu bio Vojislav Šešelj. On je u velikom pretežno hrvatskom selu Hrtkovcima predvodio 6. svibnja 1992. godine politički skup na kojemu su javno čitani popisi Hrvata iz Hrtkovaca koji su "nepoželjni".[3]

U Zagrebu je 1991. godine osnovana Zajednica protjeranih Hrvata Srijema, Bačke i Banata,[4] koja nastoji da se spomen na ovo prisilno iseljavanje ne izbriše.[5] Takvo nastojanje održavaju i politički predstavnici Hrvata u Vojvodini.[6]

Izvori

  1. ↑ Nijedan Hrvat se nije vratio u Srijem. Deutsche Welle 0. 01. rujna 2011 1. Pristupljeno 5. rujna 2020.
  2. ↑ Protjerivanje Hrvata - tabu tema. Deutsche Welle 0. 20. lipnja 2014 1. Pristupljeno 5. rujna 2020.
  3. ↑ Hrtkovci: zločin bez kazne. Nacional 0. 6. svibnja 2012 1. Pristupljeno 5. rujna 2020.
  4. ↑ I ubuduće ćemo ukazivati na zločine nad Hrvatima (intervju s Matom Jurićem). Hrvatska riječ 0. 22. svibnja 2020 1. Pristupljeno 5. rujna 2020.
  5. ↑ Zajednica protjeranih Hrvata: Skup u Hrtkovcima provokacija je i izgovor Šešelju da se vrati na mjesto zločina. Direktno.hr 0. 4. svibnja 2019 1. Pristupljeno 5. rujna 2020.
  6. ↑ Žigmanov: Očekujemo da se napokon riješe zločini nad Hrvatima u Vojvodini. Direktno.hr 0. 5. svibnja 2020 1. Pristupljeno 5. rujna 2020.

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Protjerivanje_Hrvata_iz_Srijema_1990.-ih_godina&oldid=649603"