Toggle menu
243,8 tis.
110
18
642,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Pavao Esterházy: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 1: Redak 1:
'''Pavao Esterházy''' ([[1635.]] – [[Željezno]], [[26. ožujka]] [[1712.]]), [[ugarski palatin|ugarski]] [[palatin]] i knez, iz obitelji [[Esterházy]]. Sin ugarskog palatina [[Nikola Esterházy|Nikole]] iz otčeva drugog braka s Kristinom Nyáry. Dužnost ugarskog palatina obnašao od 1681., a 1687. nosi kneževski naslov. Bio je prijatelj znanosti i umjetnosti i nabožni pisac. Sin [[Nikola Antun Esterházy|Nikola Antun]] († 1695.) je bio svećenik i od [1688. godine naslovni [[Kninska biskupija|kninski biskup]]. Sinovac [[Josip Esterházy|Josip]] (1682.-1748.) je bio [[ban|hrvatski ban]] (1733.-1741.). Pavlov brat [[Franjo Esterházy]] (1641.–1685.) bio je general konjaništvai veliki župan ugarskih županija Zalske i Šomođske županije. [[Pavao Ritter Vitezović]] je Pavlu Esterhaziju posvetio više anagrama. Hrvatska književna pokroviteljica i donatorica [[Marija Magdalena Drašković]] (kći [[Franjo Nadasdy|Franje Nadasdya]] i supruga [[Ivan Drašković Trakošćanski|Ivana Draškovića Trakošćanskoga]]) dala je prevesti na hrvatski njegovo djelo ''Az Boldogsagos Szüz Mária Szombattya'' ([[1691.]], 11 izdanja do 1889.) i tiskati ga. Prijevod je glasio ''Sobotni kinč blažene Device Marije ali Pobožnost za sobotne vsega leta dneve''.<ref>Tatjana Radauš:  ESTERHÁZY. Hrvatski biografski leksikon (1983–2025), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 20.11.2025. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/esterhazy>. </ref>
'''Pavao Esterházy''' ([[1635.]] – [[Željezno]], [[26. ožujka]] [[1712.]]), [[ugarski palatin|ugarski]] [[palatin]] i knez, iz obitelji [[Esterházy]]. Sin ugarskog palatina [[Nikola Esterházy|Nikole]] iz otčeva drugog braka s Kristinom Nyáry. Dužnost ugarskog palatina obnašao od 1681., a 1687. nosi kneževski naslov. Bio je prijatelj znanosti i umjetnosti i nabožni pisac. Sin [[Nikola Antun Esterházy|Nikola Antun]] († 1695.) je bio svećenik i od [1688. godine naslovni [[Kninska biskupija|kninski biskup]]. Sinovac [[Josip Esterházy|Josip]] (1682.-1748.) je bio [[ban|hrvatski ban]] (1733.-1741.). Pavlov brat [[Franjo Esterházy]] (1641.–1685.) bio je general konjaništva i veliki župan ugarskih županija Zalske i Šomođske županije. [[Pavao Ritter Vitezović]] je Pavlu Esterhaziju posvetio više anagrama. Hrvatska književna pokroviteljica i donatorica [[Marija Magdalena Drašković]] (kći [[Franjo Nadasdy|Franje Nadasdya]] i supruga [[Ivan Drašković Trakošćanski|Ivana Draškovića Trakošćanskoga]]) dala je prevesti na hrvatski njegovo djelo ''Az Boldogsagos Szüz Mária Szombattya'' ([[1691.]], 11 izdanja do 1889.) i tiskati ga. Prijevod je glasio ''Sobotni kinč blažene Device Marije ali Pobožnost za sobotne vsega leta dneve''.<ref>Tatjana Radauš:  ESTERHÁZY. Hrvatski biografski leksikon (1983–2025), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 20.11.2025. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/esterhazy>. </ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 20. studeni 2025. u 22:55

Pavao Esterházy (1635.Željezno, 26. ožujka 1712.), ugarski palatin i knez, iz obitelji Esterházy. Sin ugarskog palatina Nikole iz otčeva drugog braka s Kristinom Nyáry. Dužnost ugarskog palatina obnašao od 1681., a 1687. nosi kneževski naslov. Bio je prijatelj znanosti i umjetnosti i nabožni pisac. Sin Nikola Antun († 1695.) je bio svećenik i od [1688. godine naslovni kninski biskup. Sinovac Josip (1682.-1748.) je bio hrvatski ban (1733.-1741.). Pavlov brat Franjo Esterházy (1641.–1685.) bio je general konjaništva i veliki župan ugarskih županija Zalske i Šomođske županije. Pavao Ritter Vitezović je Pavlu Esterhaziju posvetio više anagrama. Hrvatska književna pokroviteljica i donatorica Marija Magdalena Drašković (kći Franje Nadasdya i supruga Ivana Draškovića Trakošćanskoga) dala je prevesti na hrvatski njegovo djelo Az Boldogsagos Szüz Mária Szombattya (1691., 11 izdanja do 1889.) i tiskati ga. Prijevod je glasio Sobotni kinč blažene Device Marije ali Pobožnost za sobotne vsega leta dneve.[1]

Izvori

  1. Tatjana Radauš: ESTERHÁZY. Hrvatski biografski leksikon (1983–2025), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 20.11.2025. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/esterhazy>.
Sadržaj