Pizza napoletana: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m no summary specified
m Zamjena teksta - '{{it}}' u '{{tal oznaka}}'
 
Redak 25: Redak 25:
==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
* [https://www.youtube.com/watch?time_continue=6&v=F4LpLfF5U34 Art of Neapolitan ‘Pizzaiuolo’] na Youtube (video) 9:25 min {{eng oznaka}}
* [https://www.youtube.com/watch?time_continue=6&v=F4LpLfF5U34 Art of Neapolitan ‘Pizzaiuolo’] na Youtube (video) 9:25 min {{eng oznaka}}
* [http://www.pizzanapoletana.org/index_eng.php Associazione Verace Pizza Napoletana] („Istinska udruga napuljskih pizza”) {{it}}
* [http://www.pizzanapoletana.org/index_eng.php Associazione Verace Pizza Napoletana] („Istinska udruga napuljskih pizza”) {{tal oznaka}}


{{Svjetska baština u Italiji}}
{{Svjetska baština u Italiji}}

Posljednja izmjena od 30. svibanj 2025. u 22:09

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – nematerijalna svjetska baština

Pizza napoletana (tal. za „Napuljska pizza”) ili Napolitana je vrsta pizze koja se pravi s rajčicama i mozzarella sirom. Rajčice moraju biti San Marzano rajčice, koje se uzgajaju na obroncima vulkana Vezuva, a sir Buffalo mozzarela, zaštićene vrste sira od mlijeka vodenih bivola poludivlje uzgajanih u močvarama Campanije i Lazija[1]. Napuljska pizza ima zaštićeno zemljopisno podrijetlo u Europskoj uniji (Traditional Speciality Guaranteed, TSG), a umijeće napuljskih pizzaiuola („pizza majstora”) je upisano na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2017. god.[2].

Napuljska pizza Margherita

Odlike

Napuljska pizzeria Internazionale, Via Depretis, Napulj, oko 1910.

Izvorna napuljska pizza se pravi od pšeničnog brašna (tip 0 ili 00), prirodnog napuljskog kvasca ili pivskog kvasca, soli i vode. Za bolje rezultate, treba se koristiti oštro brašno s velikim udjelom proteina, za peciva a ne za kolače. Pizzaiuolo vještina se sastoji od četiri faze pripreme tijesta i pečenja, koje podrazumijeva kružne pokrete pekara[2]. Tijesto se mijesi rukama ili jako sporim mikserom. Poslije nekog vremena dizanja, tijesto se oblikuje rukom i ne smije biti deblje od 3 mm. Pizza se peče 60-90 sekundi na 485 °C u krušnoj peći na hrastova drva. Kada se ispeče trebala bi biti mekana, elastična, nježna i prhka.

Postoji nekoliko vrsta napuljske pizze, ali je izvorna pizza Margherita u kojoj su osnovni sastojci rajčice, rezana mozzarella, bosiljak i ekstra djevičansko maslinovo ulje, ponekad posuto parmezanom. Druga verzija je pizza marinara koja se pravi s rajčicama, lukom, origanom i ekstra djevičanskim maslinovim uljem).

Izvori

  1. ↑ "Selezione geografica", Europa.eu.int, 23. veljače 2009. (arh.) Preuzeto 2. kolovoza 2018.
  2. ↑ 2,0 2,1 Art of Neapolitan ‘Pizzaiuolo’ UNESCO-vim službenim stranicama (eng.) Preuzeto 2. kolovoza 2018.
  • The Complete Luthier's Library. A Useful International Critical Bibliography for the Maker and the Connoisseur of Stringed and Plucked Instruments, Florenus Edizioni, Bologna, 1990. ISBN 88-85250-01-7

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (49)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pizza_napoletana&oldid=593804"