Katedrala u Hildesheimu: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
m Zamjena teksta - '{{de}}' u '{{nje oznaka}}'
 
Redak 61: Redak 61:
==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==


* [http://www.welterbe-hildesheim.de/english/home_01.html 20 godina Hildesheimske UNESCO baštine] {{eng oznaka}} {{de}}
* [http://www.welterbe-hildesheim.de/english/home_01.html 20 godina Hildesheimske UNESCO baštine] {{eng oznaka}} {{nje oznaka}}
* [http://www.raymond-faure.com/Hildesheim/Hildesheim_Dom/hildesheim-dom.html Fotografije] (Raymond Faure)
* [http://www.raymond-faure.com/Hildesheim/Hildesheim_Dom/hildesheim-dom.html Fotografije] (Raymond Faure)
* [http://www.dommuseum-hildesheim.de/ Muzej katedrale] (njem.)
* [http://www.dommuseum-hildesheim.de/ Muzej katedrale] (njem.)

Posljednja izmjena od 28. svibanj 2025. u 22:59

Katedrala i Crkva Svetog Mihovila u Hildesheimu
Datoteka:Flag of UNESCO.svg Svjetska baština – UNESCO
Pogreška pri izradbi sličice:
Njemačka


Lokacija Hildesheima u Njemačkoj
Godina uvrštenja: 1985. (9. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iii
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/187 UNESCO

Katedrala Svete Djevice Marije (njemački: Dom St. Maria) u Hildesheimu (Njemačka), je značajna srednjovjekovna katolička katedrala koja je, zajedno s crkvom sv. Mihovila u Hildesheimu, dospjela na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1985. godine.

Katedrala Djevice Marije u Hildesheimu 1890. god.

Povijest[uredi]

Katedralu je započeo graditi biskup Altfried 872. god.,a najobilnije je građena između 1010. i 1020. godine u romaničkom stilu, za biskupa Bernwarda. Dovršio ju je biskup Hezilo 1061. god. i ima simetrični plan s dvije apside, što je karakteristično za otonsku arhitekturu stare Saske. Nakon obnove i proširenja u 11. 12. i 14. stoljeću, katedrala je bila potpuno uništena u Drugom svjetskom ratu tijekom savezničkog bombardiranja 1945. godine. Nakon čega je obnovljena tijekom 1950-ih.

Datoteka:Bernwardstür.jpg
Brončana vrata biskupa Bernwalda iz 1015. god.

Znamenitosti[uredi]

U katedrali se nalaze slavna remek-djela srednjovjekovne umjetnosti kao:

  • Brončana vrata biskupa Bernwarda (1015.), s reljefnim prikazima priča o Adamu i Isusu Kristu.
  • Brončani stup visok 4,5 m (iz 1020.) sa spiralom reljefa, od dna do vrha, koji prikazuju scene Isusovih čuda.
  • Dva velika lustera u obliku kotača sa 72 mjesta za svijeće u obliku kuća (11. stoljeće). Oni predstavljaju "Novi Jeruzalem" u kojemu će obitavati duše pravednika nakon Posljednjeg suda.
  • Sarkofag sv. Godeharda.
  • Oltar Svete Epifanije iz 12. stoljeća.
  • Brončana posuda za krštenja iz 1225. god.

U sredini klaustra katedrale nalazi se gotička kapela sv. Ane (Annenkapelle), podignuta 1321. godine. Također, preko zidova katedrale penje se legendarna 1000-godišnja ruža, koja simbolizira uspješnost grada Hildesheima[1] Prema legendi, dok ružin grm cvate, Hildesheim neće propasti. God. 1945., saveznici su uništili katedralu, ali je legendarna ruža preživjela. Njeni korijeni su ostali netaknuti ispod ruševina katedrale i uskoro je ponovno procvjetala i ojačala.

Katedralni muzej posjeduje jednu od najvećih kolekcija sednjovjekovnog blaga u Europi.

Datoteka:Hildesheim-Dom-Bernwardstür-Detail-Magier.jpg
Detalj vrata s motivom Poklonstva kraljeva.

Brončana vrata biskupa Bernwarda[uredi]

Brončana vrata biskupa Bernwarda u crkvi sv. Mihovila u Hildesheimu (1015.) su rijetki primjer monumentalnog kiparskog rada u ranom srednjem vijeku. Ova vrata izlivena u jednom komadu, visoka pet metara, su jedno najveće i jedno od najvažnijih ostvarenja ranog srednjeg vijeka. Podijeljena su na 16 polja (prizora), a svaku vratnicu čini 8 polja okomito postavljenih jedan iznad drugog. Polja prikazuju biblijske prizore (po uzoru vrata crkve Svete Sabine u Rimu) koji su u ranom srednjovjekovlju bile najvažnije, od Stvaranja čovjeka do Kristova raspeća. Kiparski jezik koji ih tumači opor je i reduciran, kako u oblikovanju volumena tako i u uprizorenju radnje, pa se scene s plošnih pozadina, bez prostornih naznaka, odvajaju s naporom. Zato su ljudski likovi, iako voluminozne forme, lelujavi kao da su poneseni nekim čudesnim nebeskim vjetrom ili kao da gmižu prema svjetlu zbilje, u nadi da će pobjeći iz plošnosti koja ih stišće[2]. U svom nadljudskom naporu grče se iskazujući pojačan ekspresivni duh i dramatičan naboj što je općenito obilježje germanskog snoviđenja svijeta. Još samo mali korak i evo nas u novom dobu, usred romaničkog stvaranja reda i čvrstih aditivnih struktura umjetničkog oblikovanja.

Bilješke[uredi]

  1. ↑ Legenda kaže da je ružin grm bio ovdje i prije katedrale. Naime, kralj je lovio u šumi i izgubio vrijenu relikviju s kosom Djevice Marije. Poslao je svoje ljude da je potraže i oni su je našli na ružinom grmu. U zahvalu Bogu za pronalazak relikvije, kralj je naredio da se izgradi crkva pored ružinog grma.
  2. ↑ Antun Karaman, Opća povijest umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2004. ISBN 953-0-21319-0

Poveznice[uredi]

Vanjske poveznice[uredi]

v •  • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Datoteka:Flag of UNESCO.svgKulturna baština (43)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Katedrala_u_Hildesheimu&oldid=588490"