Sveti Rajnerije: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjenaNovija izmjena →
m Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sveti Rajnerije'''-->{{Infookvir svetac
{{Infookvir svetac
| ime                                = Sveti Rajnerije
| ime                                = Sveti Rajnerije
| slika                              =  
| slika                              =  
| opis_slike                        =  
| opis_slike                        =  
| naslov                            =  
| naslov                            =  
| nadnevak rođenja                  = oko {{kršćanstvo u|1100}}
| nadnevak rođenja                  = oko [[kršćanstvo u 1100.|1100.]]
| mjesto rođenja                    = [[Romagna]]?
| mjesto rođenja                    = [[Romagna]]?
| nadnevak smrti                    = [[4. kolovoza]] {{kršćanstvo u|1180}}
| nadnevak smrti                    = [[4. kolovoza]] [[kršćanstvo u 1180.|1180.]]
| mjesto smrti                      = [[Dubrava (Omiš)]]
| mjesto smrti                      = [[Dubrava (Omiš)]]
| nadnevak proglašenja slugom Božjim =  
| nadnevak proglašenja slugom Božjim =  
Redak 19: Redak 19:
| glavna svetišta                    =  
| glavna svetišta                    =  
}}
}}
'''Sveti Rajnerije''' ili '''sv. Arnir''' ([[Romagna]], [[Italija]], o.  {{kršćanstvo u|1100}} - [[Dubrava (Omiš)|Dubrava]], [[4. kolovoza]]  {{kršćanstvo u|1180}}), bio je splitski [[nadbiskup]] i [[kršćanski mučenici|mučenik]], a danas se slavi i kao suzaštitnik grada [[Split]]a.
'''Sveti Rajnerije''' ili '''sv. Arnir''' ([[Romagna]], [[Italija]], o.  [[kršćanstvo u 1100.|1100.]] - [[Dubrava (Omiš)|Dubrava]], [[4. kolovoza]]  [[kršćanstvo u 1180.|1180.]]), bio je splitski [[nadbiskup]] i [[kršćanski mučenici|mučenik]], a danas se slavi i kao suzaštitnik grada [[Split]]a.


== Životopis ==
== Životopis ==


Za splitskoga nadbiskupa imenovan je  {{kršćanstvo u|1175}} godine. Išao je zajedno s nekoliko splitskih plemića u [[Carigrad]] da se pokloni caru Emanuelu. Godine {{kršćanstvo u|1177}} sazvao je apostolski legat Rajmund provincijalni crkveni sabor u Splitu na koji su pozvani svi metropliti i biskupi, ali nije poznato što se riješavalo na tom sinodu.<ref name="Novak">Novak, Grga, Povijest Splita I.</ref>{{is|str. 104.-105.}}
Za splitskoga nadbiskupa imenovan je  [[kršćanstvo u 1175.|1175.]] godine. Išao je zajedno s nekoliko splitskih plemića u [[Carigrad]] da se pokloni caru Emanuelu. Godine[[kršćanstvo u 1177.|1177.]] sazvao je apostolski legat Rajmund provincijalni crkveni sabor u Splitu na koji su pozvani svi metropliti i biskupi, ali nije poznato što se riješavalo na tom sinodu.<ref name="Novak">Novak, Grga, Povijest Splita I.</ref>{{is|str. 104.-105.}}


Došao je u spor sa [[Kačići|Kačićima]] zbog granica crkvenog imanja koje se nalazilo na granici posjeda između splitske i [[omiš]]ke komune te je 4. kolovoza 1180. godine kamenovan u klancu južno od sela [[Dubrava (Omiš)|Dubrava]] u [[Poljica|Poljicima]]. Tijelo mu je preneseno u Split u [[Benediktinski samostan sv. Arnira u Splitu|ženski samostan sv. Benedikta]].<ref name="Novak"/>{{is|str. 107.-108.}} Crkvica Svetog Arnira (Rajnerija) sagrađena je od kamenog klesanca u planinskom klancu na mjestu pogibije, a u podu crkvice do danas izvire voda, za koju puk vjeruje da je čudotvorna.  
Došao je u spor sa [[Kačići|Kačićima]] zbog granica crkvenog imanja koje se nalazilo na granici posjeda između splitske i [[omiš]]ke komune te je 4. kolovoza 1180. godine kamenovan u klancu južno od sela [[Dubrava (Omiš)|Dubrava]] u [[Poljica|Poljicima]]. Tijelo mu je preneseno u Split u [[Benediktinski samostan sv. Arnira u Splitu|ženski samostan sv. Benedikta]].<ref name="Novak"/>{{is|str. 107.-108.}} Crkvica Svetog Arnira (Rajnerija) sagrađena je od kamenog klesanca u planinskom klancu na mjestu pogibije, a u podu crkvice do danas izvire voda, za koju puk vjeruje da je čudotvorna.  


Papa [[Siksto V.]] dao ga je {{kršćanstvo u|1589}} navesti kao svetoga u potpisu pod fresku u [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|crkvi svetog Jeronima u Rimu]], a papa [[Aleksandar VIII.]] je {{kršćanstvo u|1690}} godine odobrio njegov oficij i imenovao ga suzaštitnikom [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitske nadbiskupije]].
Papa [[Siksto V.]] dao ga je [[kršćanstvo u 1589.|1589.]] navesti kao svetoga u potpisu pod fresku u [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|crkvi svetog Jeronima u Rimu]], a papa [[Aleksandar VIII.]] je [[kršćanstvo u 1690.|1690.]] godine odobrio njegov [[oficij]] i imenovao ga suzaštitnikom [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitske nadbiskupije]].


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 22. travanj 2025. u 03:06

Sveti Rajnerije
Rođen oko 1100.
Romagna?
Preminuo 4. kolovoza 1180.
Dubrava (Omiš)
Kanoniziran prije 1589.
Slavi se u Rimokatolička Crkva
Spomendan 4. kolovoza
Zaštitnik gradova, krajeva i država grad Split
Portal o kršćanstvu

Sveti Rajnerije ili sv. Arnir (Romagna, Italija, o. 1100. - Dubrava, 4. kolovoza 1180.), bio je splitski nadbiskup i mučenik, a danas se slavi i kao suzaštitnik grada Splita.

Životopis

Za splitskoga nadbiskupa imenovan je 1175. godine. Išao je zajedno s nekoliko splitskih plemića u Carigrad da se pokloni caru Emanuelu. Godine1177. sazvao je apostolski legat Rajmund provincijalni crkveni sabor u Splitu na koji su pozvani svi metropliti i biskupi, ali nije poznato što se riješavalo na tom sinodu.[1]:str. 104.-105.

Došao je u spor sa Kačićima zbog granica crkvenog imanja koje se nalazilo na granici posjeda između splitske i omiške komune te je 4. kolovoza 1180. godine kamenovan u klancu južno od sela Dubrava u Poljicima. Tijelo mu je preneseno u Split u ženski samostan sv. Benedikta.[1]:str. 107.-108. Crkvica Svetog Arnira (Rajnerija) sagrađena je od kamenog klesanca u planinskom klancu na mjestu pogibije, a u podu crkvice do danas izvire voda, za koju puk vjeruje da je čudotvorna.

Papa Siksto V. dao ga je 1589. navesti kao svetoga u potpisu pod fresku u crkvi svetog Jeronima u Rimu, a papa Aleksandar VIII. je 1690. godine odobrio njegov oficij i imenovao ga suzaštitnikom Splitske nadbiskupije.

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Novak, Grga, Povijest Splita I.

Literatura

  • Novak, Grga, Povijest Splita I., Čakavski sabor, Split, 1978.
Prethodnik: Splitsko-makarska nadbiskupija Nasljednik:
Gerardo Veronski (1167.-1175.) Petar VII. Ugrin (1185.-1187.)
v •  • u
(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski
Salonitanski biskupi
Sv. Venancije (250. – 257.) • Sv. Dujam (284. – 304.) • Prim (305. – 325.) • Maksim I. (326. – 346.) • Leontije (365. – 381.) • Gajan (381. – 391.) • Simferij (391. – 405.) • Hezihij (405. – 426.) • Pashazij (426. – 443.) • Cezarij (443. – 460.) • Justin (460. – 473.) • Glicerije (474. – 480.) • Honorije I. (481. – 505.) • Januarije (505. – 510.) • Stjepan (510. – 527.) • Honorije II. (528. – 547.) • Fortinijan (547. – 554.) • Petar (554. – 562.) • Probin (562. – 566.) • Natalij (582. – 592.) • Maksim II. (596. – 610.) • Teodor (610. – 614.)
Makarski biskupi
Stjepan (oko 533.) • Valentin (1320. – 1367.) • Ivan I. (1367. – 1369.) • Jakov (1369. – 1389.) • Ivan II. (1389. – 1445.) • Franjo (1445. – 1472.) • Andrija (1472. – ?) • • • Bartul Kačić-Žarković (1615. – 1645.) • Petar Kačić-Šilje (1646. – 1660.) • Marijan Lišnjić (1664. – 1686.) • Nikola Bijanković (1698. – 1730.) • Stjepan Blašković (1731. – 1776.) • Fabijan Blašković (1777. – 1819.)
Splitski nadbiskupi
Ivan I. Ravenjanin (7. st.) • Petar I. (?) • Marijan (?) • Martin I. (?) • Leon (?) • Petar II. Splićanin (840. – 860.) • Justin (860. – 876.) • Marin (881. – 886.) • Teodozije Ninski (887. – 890.) • Petar III. Splićanin (893. – 912.) • Ivan II. (914. – 925.)
Splitski nadbiskupi
i metropoliti
Ivan II. (925. – 928.) • Januarije II. (?) • Frontinijan (?) • Martin II. (970. – 1000.) • Pavao (1015. – 1030.) • Martin III. (1030.) • Dobralj (1030. – 1050.) • Ivan IV. (1050. – 1059.) • Lovro Dalmatinac (1059. – 1099.) • Krescencije Rimljanin (1100. – 1114.) • Manasses (1112.) • Grgur (1135.) • Gandino Splićanin (1136. – 1158.) • Absalom (1159. – 1161.) • Petar VI. (1161. – 1165.) • Albert kardinal de Morra (1166.) • Gerardo Veronski (1167. – 1175.) • sv. Rajnerije mučenik (1175. – 1180.) • Petar VII. Ugrin (1185. – 1187.) • Petar VIII. (1188. – 1196.) • Bernard I. iz Perugie (1198. – 1217.) • Slavić (1217. – 1219.) • Guncel (1221. – 1242.) • Stjepan (II.) Babonić, bl. (1242. – 1243.) • Toma Arhiđakon Splićanin (1243. – 1244.) • Hugrin (1245. – 1248.) • Ivan V., bp (1248.) • Rogerije iz Apulije (1249. – 1266.) • Ivan VI. (1266. – 1294.) • Jakob Arhiđakon (1294. – 1297.) • Petar IX. (1297. – 1324.) • Belijan (1324. – 1328.) • Dominik Luccari Splićanin (1328. – 1348.) • bl. Peregrin Saksonac (1348.) • Hugolin Branca (1349. – 1388.) • Andrija I. Gualdo (1388. – 1402.) • Marin a Cutheis (1402.) • Peregrin od Aragonije (1403.) • Dujam II. de Judicibus Splićanin (1407. – 1420.) • Petar X. Dišković (1413. – 1426.) • Franjo Malipiero (1427. – 1428.) • Bartol I. kardinal Zabarella (1428. – 1439.) • Jakobin Badoer (1439. – 1451.) • Lovre II. Zanne (1452. – 1473.) • Petar Riario (1473. – 1474.) • Ivan VII. Zanetin (1474. – 1476.) • Petar XI. kardinal Foscari (1476. – 1479.) • Bartol II. Averoldo (1479. – 1503.) • Bernard II. Zanne (1503. – 1514.) • Andrija II. Corner (1527. – 1536.) • Marko Corner (1536.) • Alojzije Michieli (1566. – 1575.) • Ivan Dominik Marcot (1575. – 1602.) • Markantun de Dominis (1602. – 1616.) • Sforza Ponzoni (1616. – 1640.) • Leonard Bondumier (1641. – 1667/8.) • Bonifacije Albani (1668. – 1678.) • Stjepan I. Cosmi (1678. – 1708.) • Stjepan II. Cupilli (1708. – 1720.) • Ivan Krstitelj Laghi (1720. – 1730.) • Antun Kadčić (1730. – 1746.) • Pacifik Bizza (1746. – 1756.) • Nikola Dinarić (1756. – 1765.) • Ivan Luka de Garagnin (1765. – 1784.) • Lelije de Cippiko (1784. – 1807.)
Splitsko-makarski biskupi
Pavao Klement Miošić (1829. – 1837.) • Beninj Albertini, bp (1839.) • Josip Godeassi (1840. – 1843.) • Alojzije Marija Pini (1844. – 1865.) • Marko Kalogjera (1866. – 1888.) • Filip Frano Nakić (1889. – 1910.) • Antun Đivoje (1911. – 1917.) • Juraj Carić (1918. – 1921.) • Kvirin Klement Bonefačić (1923. – 1954.) • Frane Franić (1954. – 1969.)
Splitsko-makarski nadbiskupi i metropoliti
Frane Franić (1969. – 1988.) • Ante Jurić (1988. – 2000.) • Marin Barišić (2000. – )
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Sveti_Rajnerije&oldid=559038"