More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz Oznaka: poveznice na razdvojbe |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Sinotibetski narodi''' (Kinesko-tibetski narodi), velika etnolingvistička porodica raspršena po velikim predjelima [[Kina|Kine]], [[Nepal]]a, [[Indija|Indije]], [[Burma|Burme]], [[Bangladeš]]a, [[Tajland]]a i [[Kraljevina Butan|Butan]]a. Sinotibetska porodica dijeli se na dvije glavne grane (sa 403 jezika), [[Kineski narodi|kinesku]] sa 14 jezika i [[Tibetsko-burmanski narodi|tibetsko-burmansku]] sa 389 jezika, a ponekad joj pridodaju i [[Tajski narodi|tajsku]] iz Kine i [[Vijetnam]]a sa 76 jezika. | |||
[[tibetski jezik|Tibetski]] i [[burmanski jezik|burmanski]] jedini su [[tibetsko-burmanski jezici]] sa dugom pisanom tradicijom. | [[tibetski jezik|Tibetski]] i [[burmanski jezik|burmanski]] jedini su [[tibetsko-burmanski jezici]] sa dugom pisanom tradicijom. | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 18:41
Sinotibetski narodi (Kinesko-tibetski narodi), velika etnolingvistička porodica raspršena po velikim predjelima Kine, Nepala, Indije, Burme, Bangladeša, Tajlanda i Butana. Sinotibetska porodica dijeli se na dvije glavne grane (sa 403 jezika), kinesku sa 14 jezika i tibetsko-burmansku sa 389 jezika, a ponekad joj pridodaju i tajsku iz Kine i Vijetnama sa 76 jezika. Tibetski i burmanski jedini su tibetsko-burmanski jezici sa dugom pisanom tradicijom.
Unutar Han nacionalnosti razlikuje se više skupina koje se razlikuju po jeziku a dio su hanske nacionalnosti. Među ovima su Min Zhong, Hakka, Min Dong, Pu-Xian, Xiang i drugi. Najbrojniji su Han Kinezi koji govore mandarinski i čiji broj prelazi 800,000,000 govornika uključujući i kojih 20,000,000 Hueja. Han Kinezi su najbrojniji narod na zemlji.
Druga velika grana su tibetsko-burmanski narodi sa brojnim jezičnim podskupinama: lolo-burmanska, kuki-čin-naga, karen, himalajska, bai, Jingpho-Konyak-Bodo, nung, zapadni bodo, tujia, tangut-qiang, sjevernoasamski (deng i tani), mru, mikir i meithei[1].