Murter-Kornati: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m no summary specified
Redak 92: Redak 92:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
 
* [https://www.murter.hr Službena web stranica općine]
* [https://www.murter.hr Službena web stranica općine]



Inačica od 2. studeni 2021. u 20:00

Murter-Kornati
Datoteka:Murter-Kornati (grb).gif
Murter-Kornati na zemljovidu Hrvatska
Murter-Kornati
Murter-Kornati na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Datoteka:Flag of Šibenik-Knin County.png Šibensko-kninska
Načelnik općine Toni Turčinov
Naselja u sastavu općine Murter, Kornati
Površina 81,08 km2
Stanovništvo (2011.) 2.044
Poštanski broj 22243 Murter
Pogreška pri izradbi sličice:
Murter
Murter-Kornati na zemljovidu Šibensko-kninske županije

Murter-Kornati su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji.

Zemljopis

Općina Murter-Kornati nalazi se na otoku Murteru, i općenito obuhvaća sjeverozapadnu stranu otoka s istoimenim naseljem, te 10-ak nautičkih milja udaljeno Kornatsko otočje. Općina kopneno graniči s općinom Tisno koja obuhvaća ostatak otoka Murter.

Najveći vrh Murtera je brdo Raduč 125m, na kojem se nalazi ostaci bunkera i tunela iz II. svjetskog rata.

Stanovništvo

Prema popisu iz 2011. godine, Općina Murter-Kornati je imala 2.044 stanovnika. Od toga je 2.025 živjelo u naselju Murter i 19 u naselju Kornati.[1] Većina stanovnika Kornata stalno boravi na otocima Kornatu i Žutu.[nedostaje izvor]

Uprava

Od državnih institucija u Murteru se nalaze općinska uprava, lučka kapetanija i osnovna škola. U gradu ne postoji policijska stanica, no nedavno je, u čast tragedije na Kornatima, osnovan DVD Murter, koji ima dvadesetak članova. Najbliže policijske i sudske ustanove nalaze se u Tisnu, odnosno Vodicama.

U središtu Murtera se također nalazi i uprava Nacionalnog parka Kornati.

Prometna povezanost s okolnim područjima oslanja se na dvije ceste koje vode u susjednu općinu Tisno, a kroz nju do Tišnjanskog mosta. Trajektnog prijevoza nema.

Gospodarstvo

Nekada pretežno ribarsko naselje, Murter se sve više orijentira na turizam. Ribarska tradicija je, međutim, još uvijek jaka i uz mnoštvo malih ribara, koji love mrežama stajačicama pretežno u Murterskom moru. Murter se može pohvaliti i povećom kočarskom flotom, čije područje djelovanja obuhvaća čak i otoke Jabuku i Palagružu. Poljoprivreda je također prisutna u općini, ali se najčešće svodi na proizvodnju za osobne potrebe. Najistaknutije grane su maslinarstvo i uzgoj smokava. Na Kornatima postoji i barem jedan pčelarski posjed. Nekoliko domaćinstava još uvijek uzgaja ovce, ali je ovčarstvo nakon Domovinskog rata gotovo ugašeno.

Datoteka:Sandy beach Slanica.jpg
Pješčana plaža Slanica.

Turizam je danas najprobitačnija grana gospodarstva općine. Murter je poznat po pješčanim plažama u uvalama Slanica i Podvrške, omiljena kupališta su i u uvalama Čigrađa i na Lukama. Također Murter je poznat i po nudističkim plažama, a najpoznatije se nalazi u uvalama Mali i Veli Doci, Tužbine, Kosirina, Podvrške i na poluotočiću Školjić. U Murteru se nalazi hotel,napravljen 1969. ali najviše profita se ostvaruje kroz privatni smještaj, odnedavno se i među njima javljaju hoteli. Nažalost, u samom mjestu apartmanizacija je napravila svoje, najviše zbog inertnosti vladajuće koalicije koja je na vlasti, koja je dozvolila isto. Gotovo svaka kuća u Murteru opremljena je za prihvat gostiju. Mnoge od kuća su već i u vlasništvu ne-Murterina, koji ih koriste za godišnje odmore. Velik dio zarade ostvaruje se i od luksuznog privatnog smještaja na 10-ak milja udaljenim Kornatima, koji su uglavnom u vlasništvu Murterina. Na Kornate se također organiziraju i masovni jednodnevni izleti brodovima.

Zahvaljujući trima marinama, od kojih je jedna u Murteru, a dvije na Kornatima, općina se može ubrojiti i u važnija središta nautičkog turizma na Jadranu.

Datoteka:Panorama of Piškera island and marina.jpg
Marina Piškera na Kornatima.

U Murteru se također nalazi i jedno brodogradilište, opremljeno za izradu svih vrsta malih i srednjih plovila.

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Na rivi u Murteru nakon Drugog svjetskog rata podignut je spomenik narodnooslobodilačkoj borbi, ali je miniran 2005. godine, te uklonjen odlukom općinskog vijeća na čelu s Ivom Marušićem.

Povijest

Otok Murter je bio nastanjen već u pretpovijesti i u doba Ilira. Liburni i Rimljani, koji su živjeli na otoku, ostavili su jasne tragove svoje nazočnosti. Arhitektonski ostaci rimskih objekata, lučkih uređaja i mozaici govore o važnosti otoka u antičko doba.

Otok prvi put spominje Plinije Stariji pod imenom Colentum. Hrvatsko ime otoka Srimac (Srimač) javlja se 1251. godine kad je ugarsko-hrvatski kralj Bela odredio granice šibenske komune. Od 1740. godine otok dobiva ime Murter.

Podrijetlo imena Murter još je znanstveno nedokazano. U novije vrijeme prevladava mišljenje da se naziv Murter odnosi na antičko izdubljeno kameno korito koje se nalazilo u sklopu preše za ulje, a zvalo se mortarium. Riječ mortar, mortario u hrvatskom jeziku ima značenje mužar, stupa - radi se o nazivima za posude u kojima se ručno melju žitarice, a stupa se koristi i kao naziv za prešu ili tijesak. Drugo promišljanje vezano je uz toponim uvale Murtar koja se nalazi na jugozapadnom dijelu otoka po kojoj je kasnije cijeli otok dobio ime.

U blizini današnjeg naselja nalazio se antički grad Colentum čiji ostaci, koje je već velikim dijelom pokrilo more, leže u podnožju brda Gradine, na sjevernoj strani uvale Hramine. Colentum je doživljavao svoj procvat najverojatnije u vrijeme vladavine rimskih careva Nerona (37.-68.) i Vespazijana (9.-79.) čiji je novac pronađen tijekom prvih arheoloških istraživanje provedenih od 1907. do 1909. godine. Grad je imao tipičnu antičku arhitekturu, kuće podignute na kat, cisterne za vodu, terme i uske ulice popločane kamenim pločama vrlo slične današnjim ulicama u starim dijelovima dalmatinskih gradova, pa i starom dijelu Murtera. Arheolozi su otkrili luksuzne zgrade, najverojatnije ljetnikovce, terasasto raspoređene niz padinu Gradine, s pročeljima okrenutim prema moru. Pretpostavlja se da su Colentum početkom 2. stoljeća srušili i opljačkali gusari, a ima indicija da je stradao u potresu. Dio ruševina uz obalu bio je obnovljen, ali Colentum više nikada nije vratio svoj početni sjaj. Daljnja sudbina Colentuma se ne zna.

U XIII. st. na otoku postoje dva naselja - Veliko Selo (Villa Magna), danas Murter, i Jezera. Stari dokumenti govore, da je godine 1298. imao 203 stanovnika. U Murteru i ostalim naseljima na otoku sve do XVIII. st. njegovale su se glagoljica i bosančica što dokazuju sačuvani stari župni dokumenti iz tog vremena. Godine 1866. osnovana je najstarija pučka knjižnica u Dalmaciji, koja je imala važnu ulogu u narodnom preporodu. Osnovna škola i pošta otvoreni su 1877. godine, a 1910. godine osnovana je Uljarska zadruga. Mjesta Betina i Tisno nastali su u doba turskih provala u šibensko područje u XVI st.

Srednjovjekovni Murter je nastao na prostoru današnjeg Sela, podalje od mora, dok je luka Hramina formirana mnogo kasnije, u trenutku kada su Murterini postali, otkupom posjeda, najbrojniji vlasnici kornatskih otoka. Do njih su mogli samo brodom, pa je za to trebala i odgovarajuća lučka infrastruktura.

Općina Murter-Kornati osnovana je krajem 1999. godine.

Obrazovanje

U Murteru se od obrazovnog sadržaja nalazi osnovna škola (Murterski Škoji) te Narodna knjižnica i čitaonica.

Kultura

Crkva sv. Mihovila je središte okupljanja starijih Murterina. Osim crkve, od religijskih struktura postoji i nekoliko kapelica razasutih širom općine, od kojih je najupečatljivija kapelica sv. Roka na brdu iznad grada.

Kulturna ponuda u Murteru je skromna: kino-sala-kazalište, ljetno kino, muzej, knjižnica, te nekoliko privatnih galerija. U gradu djeluje kulturno društvo "Zaokret".

Ugostiteljska ponuda je adekvatna, s obiljem kafića, konobi i restorana. U Murteru nema niti jedan disco-klub.

Brojne i lijepe plaže ipak su najvažniji kulturno-zabavni sadržaj, barem u ljetnim mjesecima.

Svake godina 8. rujna, na dan tzv. Male Gospe, u Murteru se organizira opća fešta.

1959. godine na Kornatima se snimao njemački film Raubfischer in Hellas, sa Mariom Schell i Cliffom Robertsonom u glavnim ulogama. U filmu su statirali mnogi Murterini. 1988. u Murteru je snimam film 30 konja redatelja Mladena Jurana, u kojoj glavnu ulogu tumače glumci Boris Dvornik, Sven Lasta, Milena Dravić, Aljoša Vučković i Milan Štrljić. Također 1997. u Murteru, točnije u uvalama Čigrađa i Podvrške snimam je dio filma Kull Osvajač (Kull the Conqueror).

Šport

Od sportskih društava postoje boćarski, teniski i malonogometni klub, s pripadajućim igralištima.

U veljači 2009. nakon sedam godina gradnje napokon je završena sportska dvorana, koja se nalazi u okviru osnovne škole Murterski škoji. U sklopu dvorane osnovano je mnoštvo klubova kao što su rukometni i košarkaški, razni plesni klubovi (zumba, aerobik), a otvorena je i teretana.

Izvori

  1. (2011). STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU PO NASELJIMA (Općina Murter-Kornati) ID: stanovnistvo_prema_starosti_i_spolu_po_naseljima_opcina_murter_kornati.

Vanjske poveznice


Pogreška pri izradbi sličice: Nedovršeni članak Murter-Kornati koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.