Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Dožeteonica: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 1: Redak 1:
'''Dožeteonica''' je [[vojvođanski Hrvati|hrvatska]] [[žetva|žetvena]] manifestacija iz [[Bačka|Bačke]]. Slična je [[Dužijanca|Dužijanci]] iz subotičkog i [[Dužionica|Dužionici]] iz somborskog kraja. Običaj su [[Bunjevci|bunjevačkih]] Hrvata, a u davnoj prošlosti postojao je i kod [[Šokci|šokačkih]] Hrvata, samo u drugačijem obliku. Zapisano je da je 1930-ih u [[Monoštor]]u organizirana manifestacija Dožeteonica. Održavala se u znak zahvalnosti Bogu Gospodinu za njegovu darežljivost u urodu i ljetini. Prvi je dio Dožeteonice se održavao u polju, na njivi. Sudionici su bili [[risar]]i i ostali sudionici kosidbe. Nakon obreda u kojem je bila nepokošena pšenica, snop, [[kosak]] (srp), [[kosa]], molitva [[Anđeo Gospodnji|Anđelu Gospodnjem]], [[strnak]] i krstina te škropljenje vodom. Drugi dio bio je u organizaciji Općine, čiji su sudionici bili žeteoci i drugi mještani. [[Žetelac|Žeteoci]] su donosili vlati [[pšenica|pšeničnog]] klasja od kojeg se plela kruna kju se nosilu u crkvu na misu. Povorku je predvodio predsjednik Općine s krunom, pa bilježnik, općinsko poglavarstvo (službenici i eškuti), vatrogasna glazb, Križarsko bratstvo i sestrinstvo sa barjakom i ostali narod. Župnik je blagoslivljao krunu. Kruna od klasja je ostajala u crkvi do jeseni, a iz nje se posvećeno zrnje dijelilo narodu i pomiješalo sa pšenicom koja će se sijati za narednu sjetvu.<ref>Ivan Kovač: [https://hkudvladimirnazor.com/archives/records/miroljub/miroljub_032.pdf '' “ Dožeteonica” u Bačkom Monoštoru'']. Miroljub 4/2005. HKUD Vladimir Nazor. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref>
'''Dožeteonica''' je [[vojvođanski Hrvati|hrvatska]] [[žetva|žetvena]] manifestacija iz [[Bačka|Bačke]]. Slična je [[Dužijanca|Dužijanci]] iz subotičkog i [[Dužionica|Dužionici]] iz somborskog kraja. Običaj su [[Bunjevci|bunjevačkih]] Hrvata, a u davnoj prošlosti postojao je i kod [[Šokci|šokačkih]] Hrvata, samo u drugačijem obliku. Zapisano je da je 1930-ih u [[Monoštor]]u organizirana manifestacija Dožeteonica. Održavala se u znak zahvalnosti Bogu Gospodinu za njegovu darežljivost u urodu i ljetini. Prvi je dio Dožeteonice se održavao u polju, na njivi. Sudionici su bili [[risar]]i i ostali sudionici kosidbe. Nakon obreda u kojem je bila nepokošena pšenica, snop, [[kosak]] (srp), [[kosa]], molitva [[Anđeo Gospodnji|Anđelu Gospodnjem]], [[strnak]] i krstina te škropljenje vodom. Drugi dio bio je u organizaciji Općine, čiji su sudionici bili žeteoci i drugi mještani. [[Žetelac|Žeteoci]] su donosili vlati [[pšenica|pšeničnog]] klasja od kojeg se plela kruna kju se nosilu u crkvu na misu. Povorku je predvodio predsjednik Općine s krunom, pa bilježnik, općinsko poglavarstvo (službenici i eškuti), vatrogasna glazb, Križarsko bratstvo i sestrinstvo sa barjakom i ostali narod. Župnik je blagoslivljao krunu. Kruna od klasja je ostajala u crkvi do jeseni, a iz nje se posvećeno zrnje dijelilo narodu i pomiješalo sa pšenicom koja će se sijati za narednu [[sjetva|sjetvu]].<ref>Ivan Kovač: [https://hkudvladimirnazor.com/archives/records/miroljub/miroljub_032.pdf '' “ Dožeteonica” u Bačkom Monoštoru'']. Miroljub 4/2005. HKUD Vladimir Nazor. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 20. studeni 2025. u 23:08

Dožeteonica je hrvatska žetvena manifestacija iz Bačke. Slična je Dužijanci iz subotičkog i Dužionici iz somborskog kraja. Običaj su bunjevačkih Hrvata, a u davnoj prošlosti postojao je i kod šokačkih Hrvata, samo u drugačijem obliku. Zapisano je da je 1930-ih u Monoštoru organizirana manifestacija Dožeteonica. Održavala se u znak zahvalnosti Bogu Gospodinu za njegovu darežljivost u urodu i ljetini. Prvi je dio Dožeteonice se održavao u polju, na njivi. Sudionici su bili risari i ostali sudionici kosidbe. Nakon obreda u kojem je bila nepokošena pšenica, snop, kosak (srp), kosa, molitva Anđelu Gospodnjem, strnak i krstina te škropljenje vodom. Drugi dio bio je u organizaciji Općine, čiji su sudionici bili žeteoci i drugi mještani. Žeteoci su donosili vlati pšeničnog klasja od kojeg se plela kruna kju se nosilu u crkvu na misu. Povorku je predvodio predsjednik Općine s krunom, pa bilježnik, općinsko poglavarstvo (službenici i eškuti), vatrogasna glazb, Križarsko bratstvo i sestrinstvo sa barjakom i ostali narod. Župnik je blagoslivljao krunu. Kruna od klasja je ostajala u crkvi do jeseni, a iz nje se posvećeno zrnje dijelilo narodu i pomiješalo sa pšenicom koja će se sijati za narednu sjetvu.[1]

Izvori

  1. Ivan Kovač: “ Dožeteonica” u Bačkom Monoštoru. Miroljub 4/2005. HKUD Vladimir Nazor. Pristupljeno 20. studenoga 2025.
Sadržaj