Katolička Crkva u Bugarskoj: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)
m Zamjena teksta - '{{bul oznaka}}' u '{{bug oznaka}}'
 
Redak 3: Redak 3:
'''[[Katolička Crkva]] u [[Bugarska|Bugarskoj]]''' dio je svjetske [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], pod vodstvom pape i [[Rimska kurija|Rimske kurije]]. Prema broju vjernika druga je najveća kršćanska zajednica u Bugarskoj, odmah iza [[Bugarska pravoslavna crkva|Bugarske pravoslavne crkve]]. Katolička crkva u Bugarskoj svoje korijene vuče s početka [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]], iz vremena [[Pad Rimskog Carstva|Pada Zapadnog Rimskog Carstva]], a održala se sve do današnjih dana.
'''[[Katolička Crkva]] u [[Bugarska|Bugarskoj]]''' dio je svjetske [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], pod vodstvom pape i [[Rimska kurija|Rimske kurije]]. Prema broju vjernika druga je najveća kršćanska zajednica u Bugarskoj, odmah iza [[Bugarska pravoslavna crkva|Bugarske pravoslavne crkve]]. Katolička crkva u Bugarskoj svoje korijene vuče s početka [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]], iz vremena [[Pad Rimskog Carstva|Pada Zapadnog Rimskog Carstva]], a održala se sve do današnjih dana.


Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, ukupno se 48.945 državljana Bugarske izjasnilo katolicima<ref> [http://censusresults.nsi.bg/Census/Reports/2/2/R10.aspx Bugarski statistički zavod], ''Službeni rezultati popisa stanovništva iz 2011. godine'', pristupljeno 12. lipnja 2012. {{bul oznaka}} </ref>, što je blagi porast u odnosu na popis iz [[2001.]] prema kojemu se katolicima izjasnilo 43.811 stanovnika. Ipak, to je i dalje manje od 53.074 katolika iz [[1992.]] godine. Većinski broj katolika su [[Bugari]], a među ostalim narodnim zajednicama značajni udio čine i [[Hrvati u Bugarskoj]].
Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, ukupno se 48.945 državljana Bugarske izjasnilo katolicima<ref> [http://censusresults.nsi.bg/Census/Reports/2/2/R10.aspx Bugarski statistički zavod], ''Službeni rezultati popisa stanovništva iz 2011. godine'', pristupljeno 12. lipnja 2012. {{bug oznaka}} </ref>, što je blagi porast u odnosu na popis iz [[2001.]] prema kojemu se katolicima izjasnilo 43.811 stanovnika. Ipak, to je i dalje manje od 53.074 katolika iz [[1992.]] godine. Većinski broj katolika su [[Bugari]], a među ostalim narodnim zajednicama značajni udio čine i [[Hrvati u Bugarskoj]].


Najviše katolika živjelo je u gradovima [[Svištov]]u i [[Plovdiv]]u, gdje su se pripadnici tada brojne kršćanske sekte [[Pavlićani|pavlićana]] u [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeću]] preobratili na katoličku vjeru. Grad s najvećim udjelom katolika je [[Rakovski (grad)|Rakovski]] u [[Oblast Plovdiv|Plovdivskoj oblasti]]. [[Banatski Bugari]] su bugarska zajednica s najvišim udjelom katolika izvan matične zemlje, koji nastanjuju dijelove [[Srbija|Srbije]] i [[Rumunjska|Rumunjske]]. Od njih 12.000, više od 6.500 ipovijeda katoličku vjeru i to uglavnom u rumunjskom dijelu [[Banat]]a.
Najviše katolika živjelo je u gradovima [[Svištov]]u i [[Plovdiv]]u, gdje su se pripadnici tada brojne kršćanske sekte [[Pavlićani|pavlićana]] u [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeću]] preobratili na katoličku vjeru. Grad s najvećim udjelom katolika je [[Rakovski (grad)|Rakovski]] u [[Oblast Plovdiv|Plovdivskoj oblasti]]. [[Banatski Bugari]] su bugarska zajednica s najvišim udjelom katolika izvan matične zemlje, koji nastanjuju dijelove [[Srbija|Srbije]] i [[Rumunjska|Rumunjske]]. Od njih 12.000, više od 6.500 ipovijeda katoličku vjeru i to uglavnom u rumunjskom dijelu [[Banat]]a.
Redak 16: Redak 16:
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.gcatholic.org/dioceses/country/BG.htm GCatholic.org - Katolička Crkva u Bugarskoj] {{eng oznaka}}
* [http://www.gcatholic.org/dioceses/country/BG.htm GCatholic.org - Katolička Crkva u Bugarskoj] {{eng oznaka}}
* [http://catholic-bg.org/ Službene stranice Katoličke Crkve u Bugarskoj] {{bul oznaka}} {{eng oznaka}}
* [http://catholic-bg.org/ Službene stranice Katoličke Crkve u Bugarskoj] {{bug oznaka}} {{eng oznaka}}


{{Katolička Crkva u Europi}}
{{Katolička Crkva u Europi}}


[[Kategorija:Katoličanstvo u Bugarskoj| ]]
[[Kategorija:Katoličanstvo u Bugarskoj| ]]

Posljednja izmjena od 28. svibanj 2025. u 01:32

Datoteka:Saint Joseph Sofia.jpg
Katedrala svetog Josipa u Sofiji.
Katolička crkva svetog Pavla u gradu Ruseu.

Katolička Crkva u Bugarskoj dio je svjetske Katoličke Crkve, pod vodstvom pape i Rimske kurije. Prema broju vjernika druga je najveća kršćanska zajednica u Bugarskoj, odmah iza Bugarske pravoslavne crkve. Katolička crkva u Bugarskoj svoje korijene vuče s početka Srednjeg vijeka, iz vremena Pada Zapadnog Rimskog Carstva, a održala se sve do današnjih dana.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, ukupno se 48.945 državljana Bugarske izjasnilo katolicima[1], što je blagi porast u odnosu na popis iz 2001. prema kojemu se katolicima izjasnilo 43.811 stanovnika. Ipak, to je i dalje manje od 53.074 katolika iz 1992. godine. Većinski broj katolika su Bugari, a među ostalim narodnim zajednicama značajni udio čine i Hrvati u Bugarskoj.

Najviše katolika živjelo je u gradovima Svištovu i Plovdivu, gdje su se pripadnici tada brojne kršćanske sekte pavlićana u 16. i 17. stoljeću preobratili na katoličku vjeru. Grad s najvećim udjelom katolika je Rakovski u Plovdivskoj oblasti. Banatski Bugari su bugarska zajednica s najvišim udjelom katolika izvan matične zemlje, koji nastanjuju dijelove Srbije i Rumunjske. Od njih 12.000, više od 6.500 ipovijeda katoličku vjeru i to uglavnom u rumunjskom dijelu Banata.

Značajan udio katolika u Bugarskoj čine i preobraćeni pravoslavci, a manji udio i muslimani i protestanti koji su prešli na katoličanstvo.

1610. godine Sofija je pod jurisdikcijom nadbiksupa barskog i primasa Srbije, Marina Bizzija. On Sofiju i Ćiprovce smješta u Srbiju. [2]

Izvori

  1. Bugarski statistički zavod, Službeni rezultati popisa stanovništva iz 2011. godine, pristupljeno 12. lipnja 2012. (bug.)
  2. • Nepoznat parametar: first
    • Nepoznat parametar: last
    • Parametar location nije dopušten u klasi web

Vanjske poveznice