More actions
nije uvezlo s hr.wikipedije |
|||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Sagrađeno je u drugoj polovici 15. stoljeća. U njoj je [[Nikola III. Zrinski]] imao topionicu, ljevaonicu i kovnicu novca. Prvi se put spominje [[1488.]] godine. [[Nikola III. Zrinski]] je poslije zajedno sa sinom [[Nikola Šubić Zrinski|Nikolom]] često obilazio rudnike i kovnicu novca.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=dec800de-536c-4559-bf4e-adeaeaa1612d&articleId=055ef5b0-3efd-4878-86f3-4631e1bed302 |title="The mining and minting rights of Croatian aristocracy" Mirnik, Ivan |access-date=2. lipnja 2012. |archive-date=21. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190321115705/https://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=dec800de-536c-4559-bf4e-adeaeaa1612d&articleId=055ef5b0-3efd-4878-86f3-4631e1bed302 |url-status=dead }}</ref> | Sagrađeno je u drugoj polovici 15. stoljeća. U njoj je [[Nikola III. Zrinski]] imao [[topionica|topionicu]], [[ljevaonica|ljevaonicu]] i [[kovnica novca|kovnicu novca]]. Prvi se put spominje [[1488.]] godine. [[Nikola III. Zrinski]] je poslije zajedno sa sinom [[Nikola Šubić Zrinski|Nikolom]] često obilazio rudnike i kovnicu novca.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=dec800de-536c-4559-bf4e-adeaeaa1612d&articleId=055ef5b0-3efd-4878-86f3-4631e1bed302 |title="The mining and minting rights of Croatian aristocracy" Mirnik, Ivan |access-date=2. lipnja 2012. |archive-date=21. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190321115705/https://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=dec800de-536c-4559-bf4e-adeaeaa1612d&articleId=055ef5b0-3efd-4878-86f3-4631e1bed302 |url-status=dead }}</ref> | ||
Turci su pokušali osvojiti nekoliko puta ovu tvrđavu. Tijekom [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|napadaja]] na Hrvatsku poduzeli su tri velika napada. Prvi je poduzeo [[1561.]] [[Malkoč-beg]], [[1574.]] Ferhad-beg te [[1576.]] Kapidži-paša.<ref name="građevinar">[http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200305/8.pdf Građevinar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110718204039/http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200305/8.pdf |date=18. srpnja 2011. }} Zrinske utvrde u hrvatskom Pounju, Hrvatsko društvo inženjera, Zagreb, 2003., sv. 55, str. 304.–307.</ref> Zadnja opsada koju su poduzeli predvođeni [[Ferhat-paša Sokolović|Ferhat-pašom Sokolovićem]] bila je s 10.000 vojnika. Trajala je od [[3. listopada]] [[1577.]] do [[13. siječnja]] [[1578.]] Za razliku od prethodnih, bila je znatno bolje pripremljena.<ref name="građevinar"/> Stoga je ta [[opsada Gvozdanskog 1578.|opsada Gvozdanskog]] Turcima tek nakon petog pohoda konačno uspjela. Kad su okupirali ovu tvrđavu, poginula je sva hrvatska posada. | Turci su pokušali osvojiti nekoliko puta ovu tvrđavu. Tijekom [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|napadaja]] na Hrvatsku poduzeli su tri velika napada. Prvi je poduzeo [[1561.]] [[Malkoč-beg]], [[1574.]] Ferhad-beg te [[1576.]] Kapidži-paša.<ref name="građevinar">[http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200305/8.pdf Građevinar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110718204039/http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200305/8.pdf |date=18. srpnja 2011. }} Zrinske utvrde u hrvatskom Pounju, Hrvatsko društvo inženjera, Zagreb, 2003., sv. 55, str. 304.–307.</ref> Zadnja opsada koju su poduzeli predvođeni [[Ferhat-paša Sokolović|Ferhat-pašom Sokolovićem]] bila je s 10.000 vojnika. Trajala je od [[3. listopada]] [[1577.]] do [[13. siječnja]] [[1578.]] Za razliku od prethodnih, bila je znatno bolje pripremljena.<ref name="građevinar"/> Stoga je ta [[opsada Gvozdanskog 1578.|opsada Gvozdanskog]] Turcima tek nakon petog pohoda konačno uspjela. Kad su okupirali ovu tvrđavu, poginula je sva hrvatska posada. | ||
Posljednja izmjena od 24. studeni 2025. u 13:48
Gvozdansko je utvrda u Gvozdanskom. Sagradila ih je hrvatska plemićka obitelji Zrinskih.
Povijest
Sagrađeno je u drugoj polovici 15. stoljeća. U njoj je Nikola III. Zrinski imao topionicu, ljevaonicu i kovnicu novca. Prvi se put spominje 1488. godine. Nikola III. Zrinski je poslije zajedno sa sinom Nikolom često obilazio rudnike i kovnicu novca.[1]
Turci su pokušali osvojiti nekoliko puta ovu tvrđavu. Tijekom napadaja na Hrvatsku poduzeli su tri velika napada. Prvi je poduzeo 1561. Malkoč-beg, 1574. Ferhad-beg te 1576. Kapidži-paša.[2] Zadnja opsada koju su poduzeli predvođeni Ferhat-pašom Sokolovićem bila je s 10.000 vojnika. Trajala je od 3. listopada 1577. do 13. siječnja 1578. Za razliku od prethodnih, bila je znatno bolje pripremljena.[2] Stoga je ta opsada Gvozdanskog Turcima tek nakon petog pohoda konačno uspjela. Kad su okupirali ovu tvrđavu, poginula je sva hrvatska posada.
Velika vojna vještina, otpor do posljednjeg čovjeka i svjesno žrtvovanje za domovinu učinilo je Gvozdansko simbolom hrvatske želje za slobodom i otpora protiv stranih osvajača. U hrvatskoj povijesti Gvozdansko igra ulogu sličnu onoj koju ima Masada u židovskoj, Alkazar u portugalskoj i Alamo u američkoj povijesti. Ova bitka zauzima posebno mjesto u hrvatskoj vojnoj povijesti pored one bitke za Siget 1566. gdje su se istakle hrvatske postrojbe pod vodstvom Nikole Šubića Zrinskog.
Izvori
- ↑ ""The mining and minting rights of Croatian aristocracy" Mirnik, Ivan". Inačica izvorne stranice arhivirana 21. ožujka 2019.. http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=dec800de-536c-4559-bf4e-adeaeaa1612d&articleId=055ef5b0-3efd-4878-86f3-4631e1bed302 Pristupljeno 2. lipnja 2012.
- ↑ 2,0 2,1 Građevinar (Arhivirano 18. srpnja 2011.) Zrinske utvrde u hrvatskom Pounju, Hrvatsko društvo inženjera, Zagreb, 2003., sv. 55, str. 304.–307.
Vanjske poveznice
- Vladimir Brnardić: Gvozdansko (Arhivirano 16. siječnja 2014.), Hrvatski vojnik broj 68, siječanj 2006.
- Kratki video-zapis o opsadi i padu tvrđave Gvozdansko (Arhivirano 23. svibnja 2010.)