Cisterciti: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{' |
||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Ordre cistercien.svg|mini|desni|Grb reda cistercita.]] | |||
'''Cisterciti''' ili [[Latinski jezik|lat.]] ''Ordo Cisterciensis'' je [[Rimokatolička Crkva|rimokatolički]] crkveni red. Osnovali su ga sv. Robert, sv. Alberic i sv. Stjepan (Etienne) Harding, a ne kako se pogrešno misli sv. Bernard, reformiranjem [[Benediktinci|benediktinaca]], [[1098.]] godine, u [[Citeaux]]u. Najznačajniji doprinos širenju Reda u Europi dao je [[sveti Bernard]] iz [[Clairvaux]]a u 12. stoljeću. | '''Cisterciti''' ili [[Latinski jezik|lat.]] ''Ordo Cisterciensis'' je [[Rimokatolička Crkva|rimokatolički]] crkveni red. Osnovali su ga sv. Robert, sv. Alberic i sv. Stjepan (Etienne) Harding, a ne kako se pogrešno misli sv. Bernard, reformiranjem [[Benediktinci|benediktinaca]], [[1098.]] godine, u [[Citeaux]]u. Najznačajniji doprinos širenju Reda u Europi dao je [[sveti Bernard]] iz [[Clairvaux]]a u 12. stoljeću. | ||
| Redak 19: | Redak 19: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [http://www.ocist.org Stranice reda cistercita] | * [http://www.ocist.org Stranice reda cistercita] | ||
* [https://web.archive.org/web/20070907101225/http://www.ocso.org/HTM/net/ocso-en.htm Međunarodne stranice cistercita] | * [https://web.archive.org/web/20070907101225/http://www.ocso.org/HTM/net/ocso-en.htm Međunarodne stranice cistercita] | ||
{{ | {{Katolički crkveni redovi}} | ||
{{Mrva-kršć}} | {{Mrva-kršć}} | ||
[[Kategorija:Cisterciti| ]] | [[Kategorija:Cisterciti| ]] | ||
Posljednja izmjena od 6. travanj 2025. u 21:38
Cisterciti ili lat. Ordo Cisterciensis je rimokatolički crkveni red. Osnovali su ga sv. Robert, sv. Alberic i sv. Stjepan (Etienne) Harding, a ne kako se pogrešno misli sv. Bernard, reformiranjem benediktinaca, 1098. godine, u Citeauxu. Najznačajniji doprinos širenju Reda u Europi dao je sveti Bernard iz Clairvauxa u 12. stoljeću.
Odijelo im se sastoji od bijelog habita i crnog škapulara. Kad sudjeluju u korskoj molitvi i zajedničkoj liturgiji oblače bijelu široku kukulu.
Cisterciti u Hrvata
U Hrvatsku su došli 1208. godine na poziv hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II., te u Topuskom osnovali cistercitsku opatiju. U 13. stoljeću još su osnovane opatije u Kutjevu i u Zagrebu na Dolcu. Zasluga cistercita je stvaranje najstarijeg hrvatskog terroira, koji su u Kutjevu počeli proizvoditi vino u 13. stoljeću. Graševina nije odmah bila prva, nego se vremenom vidjelo da je graševina sorta grožđa koja u Kutjevu najbolje uspijeva.[1] Sredinom 16. stoljeća cisterciti nestaju iz hrvatskih krajeva.
Od 1982. do 2007. godine postojala je cistercitska zajednica u franjevačkom samostanu u Jastrebarskom, pod pokroviteljstvom cistercitske opatije cistercitska opatija Wettingen-Mehrerau iz Bregenza na Bodenskom jezeru u Austriji.
Cisterciti se javljaju i u Bačkoj na području Subotičke biskupije. Mađarski povjesničar Istvan Katona smatra da je opatija u Monoštoru bila cistercitska. [2]
Vidi još
Izvori
- ↑ Kult Plave kamenice INTERVJU Dr. Nikola Mirošević: Hrvatska bi trebala dobiti svoje grand i premier cru položaje 5. siječnja 2020. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)
- ↑ Stjepan Beretić: Povijesni kutak - Opatije i samostani na području Bačke, Zvonik br. 134/2005. Arhivirano 3. veljače 2016. Pristupljeno 14. svibnja 2016.
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Cisterciti koji govori o kršćanstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.