Igelski stup: razlika između inačica – Hrvatska internetska enciklopedija

Rimski spomenici, Katedrala sv. Petra i Gospina crkva u Trieru
Svjetska baština – UNESCO

Njemačka
Godina uvrštenja:	1986. (10. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	i, iii, iv, vi
Ugroženost:	ne
Poveznica:	http://whc.unesco.org/en/list/367 UNESCO

Igelski stup je stup u selu Igel, kod grada Triera, na obali rijeke Mosel iznad jedinog sačuvanog rimskog groba sjeverno od Alpa. Preživio je srednji vijek jer je na njemu prikazana svadba Konstantinovog oca Konstancija Klora s njegovom majkom, sv. Helenom.

Ovaj 23 metra visok spomenik podignut je iznad grobnice od crvenog pješčenjaka iz oko 250. god. braće Aventina Secundiniusa Luciusa i Luciusa Secundiniusa i njihove rodbine. Pored glavnog reljefa, na njemu se nalaze i prizori iz svakodnevnog života vezanog za proizvodnju tkanina i rimske mitologije. Spomenik je podignut kako bi bojom podsjećao na glavno zanimajne obitelji Secundinius, uspješnu trgovinu tkaninama u trgovačkom gradu Trieru. Na vrhu stupa se nalazi, danas jedva prepoznatljiv, orao raširenih krila po kojem je mjesto dobilo svoje ime (latinski: Aquila, njemački: Eigelstein).

Originalni stup se čuva u gradskom muzeju grada Triera, a na lokaciji se nalazi kopija. God. 1986., je zajedno s drugim spomenicima grada Triera, upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Vanjske poveznice

Informacije i fotografije (njem.)

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Igelski stup

v • • u Svjetska baština u Njemačkoj

	Kulturna baština (43)	Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • ~~Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.)~~ ¹⁾ • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau ²⁾ (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu⁷⁾ (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) ³⁾ (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa⁴⁾ (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)

	Prirodna baština (3)	Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj ⁵⁾ (2007.) • Drevni kop Messel (1995.) • Vadensko more ⁶⁾ (2009.)

	Nematerijalna svjetska baština (3)	Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo⁸⁾ (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

¹⁾ Izbrisano s popisa 2009. ²⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke ³⁾ Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ⁵⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1] ⁶⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske ⁷⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] ⁸⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-{{UNESCO-svjetska baština
+{{UNESCO – svjetska baština
 |ime mjesta = Rimski spomenici, [[Trierska katedrala|Katedrala sv. Petra]] i [[Gospina crkva u Trieru]]
 |slika = Igel BW 2011-09-03 16-41-58.JPG

Posljednja izmjena od 18. travanj 2025. u 02:36

Vanjske poveznice

Ostali projekti