More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Monotelitizam''' ili '''Monoteletizam''' (na grčkom jeziku "jedna volja") je [[kristologija|kristološko učenje]], koje je nastalo u [[7. stoljeće|7. stoljeću]], koje naučava samo Božansku Kristovu narav. Naime, iako je [[monofizitstvo]] osuđeno na [[Kalcedonski sabor|Kalcedonskom saboru]] [[451.]] godine,<ref>[http://www.zupa-svana.com/monotelitizam/ Monotelitizam], pristupljeno 30. travnja 2015.</ref> još uvijek je bilo mnogo onih koji nisu bili spremani prihvatiti dogmu o dvije Kristove naravi. Nakon ovog Sabora, monoteliti su se odvojili. Zbog toga je carigradski patrijarh Sergije I. nastojao pronaći kompromisno rješenje. Smatrao je da je moguće reći da u [[Krist]]u postoje dvije prirode, ali samo jedna volja. Ovome se suprotstavio [[Maksim Ispovjednik|Sv. Maksim Ispovjednik]] koji je tvrdio da priroda mora imati i osobnu prirodnu volju, te da bi, ako bismo prihvatili da je Krist imao samo jedno volju, iz toga nužno slijedilo da je imao i samo jednu prirodu ili da je Njegova ljudska priroda bila nedostatna. Sv. Maksima je podržao papa [[Martin I.]] koji je zbog toga protjeran na [[Krim]]. Sv. Maksim je mučen i od posljedica mučenja je preminuo. | |||
Na poziv cara [[Konstantin IV.|Konstantina IV.]], u [[Carigrad]]u će 680./681. godine doći do [[Treći carigradski sabor|Trećeg carigradskog sabora]] na kojemu će preko posrednika sudjelovati i papa [[Agaton]] i gdje će konačno biti osuđeno monotelitističko učenje.<ref>Franzen, August, ''Pregled povijesti crkve'', | Na poziv cara [[Konstantin IV.|Konstantina IV.]], u [[Carigrad]]u će 680./681. godine doći do [[Treći carigradski sabor|Trećeg carigradskog sabora]] na kojemu će preko posrednika sudjelovati i papa [[Agaton]] i gdje će konačno biti osuđeno monotelitističko učenje.<ref>Franzen, August, ''Pregled povijesti crkve'', | ||
Posljednja izmjena od 19. ožujak 2022. u 09:27
Monotelitizam ili Monoteletizam (na grčkom jeziku "jedna volja") je kristološko učenje, koje je nastalo u 7. stoljeću, koje naučava samo Božansku Kristovu narav. Naime, iako je monofizitstvo osuđeno na Kalcedonskom saboru 451. godine,[1] još uvijek je bilo mnogo onih koji nisu bili spremani prihvatiti dogmu o dvije Kristove naravi. Nakon ovog Sabora, monoteliti su se odvojili. Zbog toga je carigradski patrijarh Sergije I. nastojao pronaći kompromisno rješenje. Smatrao je da je moguće reći da u Kristu postoje dvije prirode, ali samo jedna volja. Ovome se suprotstavio Sv. Maksim Ispovjednik koji je tvrdio da priroda mora imati i osobnu prirodnu volju, te da bi, ako bismo prihvatili da je Krist imao samo jedno volju, iz toga nužno slijedilo da je imao i samo jednu prirodu ili da je Njegova ljudska priroda bila nedostatna. Sv. Maksima je podržao papa Martin I. koji je zbog toga protjeran na Krim. Sv. Maksim je mučen i od posljedica mučenja je preminuo.
Na poziv cara Konstantina IV., u Carigradu će 680./681. godine doći do Trećeg carigradskog sabora na kojemu će preko posrednika sudjelovati i papa Agaton i gdje će konačno biti osuđeno monotelitističko učenje.[2]
Izvori
- ↑ Monotelitizam, pristupljeno 30. travnja 2015.
- ↑ Franzen, August, Pregled povijesti crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1988., ISBN 86-397-0052-4, str. 73.-74.