Heksoza: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Nisu prikazane 2 međuinačice | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Heksoza''' (od st.grč. ἕξ héks: šest + lat. -osus: šećer) je vrsta [[monosaharidi|jednostavnih šećera]]. U molekuli sadrži šest atoma [[ugljik|ugljika]]. | |||
Kemijske je formule C<sub>6</sub>H<sub>12</sub>O<sub>6</sub>. Heksoze razvrstavamo prema [[funkcionalna skupina|funkcionalnim skupinama]]. [[Aldoheksoze]] imaju [[aldehid|aldehidnu]] funkcionalnu skupinu na poziciji 1, a [[ketoheksoze]] [[keton|ketonsku]] na poziciji 2. | Kemijske je formule C<sub>6</sub>H<sub>12</sub>O<sub>6</sub>. Heksoze razvrstavamo prema [[funkcionalna skupina|funkcionalnim skupinama]]. [[Aldoheksoze]] imaju [[aldehid|aldehidnu]] funkcionalnu skupinu na poziciji 1, a [[ketoheksoze]] [[keton|ketonsku]] na poziciji 2. | ||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
<gallery> | <gallery> | ||
Datoteka:DAllose Fischer.svg | <small>D</small>-[[aloza]] | |||
Datoteka:DAltrose Fischer.svg | <small>D</small>-[[altroza]] | |||
Datoteka:DGlucose Fischer.svg | <small>D</small>-[[glukoza]] | |||
Datoteka:Mannose.svg | <small>D</small>-[[manoza]] | |||
Datoteka:DGulose Fischer.svg | <small>D</small>-[[guloza]] | |||
Datoteka:DIdose Fischer.svg | <small>D</small>-[[idoza]] | |||
Datoteka:DGalactose Fischer.svg | <small>D</small>-[[galaktoza]] | |||
Datoteka:DTalose Fischer.svg | <small>D</small>-[[taloza]] | |||
</gallery> | </gallery> | ||
| Redak 23: | Redak 23: | ||
===Ciklični poluacetali === | ===Ciklični poluacetali === | ||
Poznato je od 1926. da aldozni šećeri tvore [[poluacetali|poluacetale]].<ref name="m_b">{{ | Poznato je od 1926. da aldozni šećeri tvore [[poluacetali|poluacetale]].<ref name="m_b">{{Citiranje knjige|author=Morrison, Robert Thornton and Boyd, Robert Neilson|title=Organic Chemistry|publisher=Allyn and Bacon|edition= 2nd}} Library of Congress catalog 66-25695</ref> Dijagram ispod prikazuje poluacetalske oblike D-glukoze i D-manoze. | ||
:[[Image:HexosesHemiacetal.svg|500px|center]] | :[[Image:HexosesHemiacetal.svg|500px|center]] | ||
| Redak 35: | Redak 35: | ||
<gallery> | <gallery> | ||
Datoteka:DPsicose Fischer.svg | <small>D</small>-[[psikoza]] | |||
Datoteka:D-Fructose.svg | <small>D</small>-[[fruktoza]] | |||
Datoteka:DSorbose Fischer.svg | <small>D</small>-[[sorboza]] | |||
Datoteka:DTagatose Fischer.svg | <small>D</small>-[[tagatoza]] | |||
</gallery> | </gallery> | ||
Posljednja izmjena od 28. travanj 2022. u 12:58
Heksoza (od st.grč. ἕξ héks: šest + lat. -osus: šećer) je vrsta jednostavnih šećera. U molekuli sadrži šest atoma ugljika.
Kemijske je formule C6H12O6. Heksoze razvrstavamo prema funkcionalnim skupinama. Aldoheksoze imaju aldehidnu funkcionalnu skupinu na poziciji 1, a ketoheksoze ketonsku na poziciji 2.
Aldoheksoze
Glavni članak: Aldoheksoze
Aldoheksoze imaju četiri kiralna središta za ukupno šesnaest mogućih aldoheksoznih stereoizomera.(24). Konfiguracija D/L zasniva se na usmjerenosti hidroksila na poziciji 5 i ne odnosi se na smjer optičke aktivnosti. Osma D-aldoheksoza su:
Svi ovi D-izomeri javljaju se u prirodi osim D-altroze. L-altroza je izvučena iz bakterije Butyrivibrio fibrisolvens.[1]
Ciklični poluacetali
Poznato je od 1926. da aldozni šećeri tvore poluacetale.[2] Dijagram ispod prikazuje poluacetalske oblike D-glukoze i D-manoze.
Numerirani ugljici u oblicima otvorenog lanca odgovaraju istim numeriranim ugljcima u poluacetalnim oblicima. Oblik poluacetala prouzrokuj to da ugljik broj 1 koji je simetričan u otvorenom lancu postaje asimetričan u cikličnoj inačici. Ovo znači da i glukoza i manoza, kao i ostale aldoheksoze imaju dva ciklična oblika. U otopini oba su ova oblika u ravnoteži s otvorenim lancem. Tvorba koja je oblika otvorenog lanca se ne kristalizira. Stoga su ta dva ciklična oblika odvojiva kad se kristaliziraju. Primjerice, D-glukoza tvori alfa-kristal koji je specifične rotacije od +112° i tališta od 146 °C, kao i beta-kristal koji je specifične rotacije +19° i tališta 150 °C.[2]
Ketoheksoze
Glavni članak: Ketoheksoze
Ketoheksoze imaju tri kiralna središta i stoga imaju osam mogućih stereoizomera (23), od kojih se u prirodi pojavljuju četiri D-izomera:
Jedino prirodne heksoze kvasac može fermentirati.