Tvornica Fagus: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Tvornica Fagus'''-->{{UNESCO-svjetska baština
<!--'''Tvornica Fagus'''-->{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Tvornica Fagus
|ime mjesta = Tvornica Fagus
|slika = Fagus Gropius Hauptgebaeude 200705 wiki front.jpg
|slika = Fagus Gropius Hauptgebaeude 200705 wiki front.jpg
Redak 33: Redak 33:


* [http://www.greatbuildings.com/buildings/Fagus_Works.html Tvornica Fagus na Great Buildings Online] {{eng oznaka}}
* [http://www.greatbuildings.com/buildings/Fagus_Works.html Tvornica Fagus na Great Buildings Online] {{eng oznaka}}
* [http://www.fagus-gropius.com Fagus na Gropius.com] {{de icon}}
* [http://www.fagus-gropius.com Fagus na Gropius.com] {{nje oznaka}}
* [http://www.grecon.de] {{de icon}}
* [http://www.grecon.de] {{nje oznaka}}


===Ostali projekti===
===Ostali projekti===

Posljednja izmjena od 29. svibanj 2025. u 00:17

Tvornica Fagus
Pogreška pri izradbi sličice: Svjetska baština – UNESCO
Tvornica Fagus
Datoteka:Flag of Germany.svg Njemačka


Lokacija Tvornice Fagus u Njemačkoj
Godina uvrštenja: 2011. (35. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/1368 UNESCO

Tvornica Fagus u Alfeldu (Leine, Donja Saska) je kompleks od 10 građevina koji je započet oko 1910. godine prema nacrtima arhitekta Waltera Gropiusa, a postala je znamenitost razvoja moderne arhitekture i industrijskog dizajna 20. stoljeća. Započeo ju je arhitekt Eduard Werner, a dovršio ju je Adolf Meyer 1913. godine, a dodatci u unutrašnjosti su dovršeni 1925. godine.

U njoj se nalaze građevine posvećene svakoj od etapa (proizvodnja, skladištenje i odvoz) u manufakturnoj proizvodnji obuće, a u funkciji je i dan danas. Kompleks je najpoznatiji po funkcionalističkoj estetici prostora, ali i velikim staklenim panelima koji su prekrivali njezina pročelja, što je bila prva i revolucionarna uporaba stakla na ovaj način, a koja će kasnije postati prepoznatljiva odlika moderne arhitekture. Ovaj kompleks je preteča kasnije Bauhaus škole i jako snažno je utjecala na razvoj arhitekture u Europi i Sjevernoj Americi. Zbog toga je Tvornica Fagus upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2011. godine.

Pogreška pri izradbi sličice:
Najstariji potpuno stakleni kut građevine koju nosi unutarnja konstrukcija na svijetu.

Izvori

  • Annemarie Jaeggi, Fagus: Industrial Culture from Werkbund to Bauhaus, 2000., New York, Princeton Architectural Press. ISBN 1-56898-175-9
  • Nikolaus Pevsner, Pioneers of Modern Design, 1949. ISBN 0-300-10571-1

Poveznice

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Datoteka:Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Tvornica Fagus

v •  • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Pogreška pri izradbi sličice: Kulturna baština (43)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [2]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [4] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tvornica_Fagus&oldid=589556"