Bijeli grad Tel Aviva: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| (Nije prikazano 5 međuinačica 2 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{UNESCO – svjetska baština | |||
|ime mjesta = Bijeli grad Tel Aviva - moderni pokret | |ime mjesta = Bijeli grad Tel Aviva - moderni pokret | ||
|slika = Zina Dizengoff Circle in the 1940s.jpg | |slika = Zina Dizengoff Circle in the 1940s.jpg | ||
| Redak 18: | Redak 18: | ||
'''Bijeli grad Tel Aviva''' (hebrejski: העיר הלבנה, ''Ha-Ir HaLevana'') je skup više od 4.000 modernih građevina, izgrađenih u [[Internacionalni stil|internacionalnom]] i tzv. [[Bauhaus]] stilu; danas najveći muzej [[Arhitektura 20. stoljeća|moderne arhitekture]]. [[Tel Aviv]] ima najveći broj ovih građevina od bilo kojeg drugog grada na svijetu. Izgradili su ih od 1930-ih do 1950-ih većinom [[Židovi|židovski]] [[arhitekt]]i koji su prebjegli od [[Nacizam|nacističkih]] progona u Europi, ali i njihovi učenici. | '''Bijeli grad Tel Aviva''' (hebrejski: העיר הלבנה, ''Ha-Ir HaLevana'') je skup više od 4.000 modernih građevina, izgrađenih u [[Internacionalni stil|internacionalnom]] i tzv. [[Bauhaus]] stilu; danas najveći muzej [[Arhitektura 20. stoljeća|moderne arhitekture]]. [[Tel Aviv]] ima najveći broj ovih građevina od bilo kojeg drugog grada na svijetu. Izgradili su ih od 1930-ih do 1950-ih većinom [[Židovi|židovski]] [[arhitekt]]i koji su prebjegli od [[Nacizam|nacističkih]] progona u Europi, ali i njihovi učenici. | ||
Tel Aviv iz 1930-ih, poznat kao "Bijeli grad", je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] kao "izvanredan primjer [[urbanizam|urbanističkog]] planiranja novog grada i njegove arhitekture u ranom 20. stoljeću".<ref>{{ | Tel Aviv iz 1930-ih, poznat kao "Bijeli grad", je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] kao "izvanredan primjer [[urbanizam|urbanističkog]] planiranja novog grada i njegove arhitekture u ranom 20. stoljeću".<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/1096 |title=Bijeli grad tel Aviva - moderni pokret |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=21. travnja 2011.}}</ref> | ||
[[Datoteka:Tel Aviv - Magen David Square - 1936.jpg|mini|lijevo|<center>Trg Magen David s kućom Polishuk u pozadini]] | [[Datoteka:Tel Aviv - Magen David Square - 1936.jpg|mini|lijevo|<center>Trg Magen David s kućom Polishuk u pozadini]] | ||
==Povijesti odlike== | ==Povijesti odlike== | ||
Tel Aviv je 1910. godine imao samo 100 stanovnika, no kako je bio urbani uspjeh, broj stanovnika se stalno povećavao. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uslijedio je val [[imigracija|imigracije]], a prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] mnogi su europski [[arhitekt]]i židovi (kao što je [[Arieh Sharon]]) došli u grad. God. 1925. osnovan je [[fakultet]] [[arhitektura|arhitekture]] Technion, a u [[Haifa|Haifi]] je osnovano Tehničko sveučilište, na kojima su predavali europski židovi. 1930-ih su diplomanti ovih fakulteta imali priliku graditi mnoge domove i urede u Tel Avivu. Te građevine su građene u duhu europskog [[funkcionalizam|funkcionalističkog]] stila, bez ukrašavanja, od [[armirani beton|armiranog betona]] prirodno bijele boje (zbog čega je i prozvan "Bijelim gradom"), tri do pet katova s parkom i s mnogim inovacijama u klimatizaciji (npr. prizemlje na [[pilon]]ima koji omogućavaju kruženje zraka i hlađenje gornjih katova). Također, grad je imao urbanistički plan, koji je od 1925. | Tel Aviv je 1910. godine imao samo 100 stanovnika, no kako je bio urbani uspjeh, broj stanovnika se stalno povećavao. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uslijedio je val [[imigracija|imigracije]], a prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] mnogi su europski [[arhitekt]]i židovi (kao što je [[Arieh Sharon]]) došli u grad. God. 1925. osnovan je [[fakultet]] [[arhitektura|arhitekture]] Technion, a u [[Haifa|Haifi]] je osnovano Tehničko sveučilište, na kojima su predavali europski židovi. 1930-ih su diplomanti ovih fakulteta imali priliku graditi mnoge domove i urede u Tel Avivu. Te građevine su građene u duhu europskog [[funkcionalizam|funkcionalističkog]] stila, bez ukrašavanja, od [[armirani beton|armiranog betona]] prirodno bijele boje (zbog čega je i prozvan "Bijelim gradom"), tri do pet katova s parkom i s mnogim inovacijama u klimatizaciji (npr. prizemlje na [[pilon]]ima koji omogućavaju kruženje zraka i hlađenje gornjih katova). Također, grad je imao urbanistički plan, koji je od 1925. — 27. izradio [[Sir Patrick Geddes]], a u kojemu su se moderne građevine povezivale parkovima u kojima su stanovnici uzgajali svoje voće i povezivali se u blisku zajednicu. Umjesto grada-vrta, ideje koja je tada dominirala u urbanizmu, Geddes je zamislio grad utemeljen na fizičkim, ekonomskim i društvenim potrebama njegovih stanovnika. | ||
Tada su nastala tri naselja: Lev Hair, avenija Rothschild i četvrt Bialik, okružene prstenom zelene zone. Središnji Bijeli grad na sjeveru ima jasno odijeljene stambene i poslovne zone. Samo središte je na kružnom toku trga Zina Ditzengoff na kojem se nalaze Kazalište Habima, Muzejski paviljon i [[ | Tada su nastala tri naselja: Lev Hair, avenija Rothschild i četvrt Bialik, okružene prstenom zelene zone. Središnji Bijeli grad na sjeveru ima jasno odijeljene stambene i poslovne zone. Samo središte je na kružnom toku trga Zina Ditzengoff na kojem se nalaze Kazalište Habima, Muzejski paviljon i [[Koncertna dvorana Fredric R. Mann]]. Sve građevine imaju tri do četiri kata i ravne krovove s ponekim dekorativnim ukrasima od gipsa i bojama pročelja od krem ili čiste bijele. Naselje sjeverno od bulevara Ben Gurion izgrađeno je nešto kasnije, a zapadni dio tek 1948. godine. Istočni dio je izgrađen od 1940-ih do 1960. i slabije je kvalitete i čistoće stila, izgrađeno u vremenu recesije. Južni dio Bijelog grada se ne smatra čistim u stilu i nije potpuno zaštićen. | ||
Rastom, grad je ubrzo obuhvatio u to vrijeme većinski [[Arapi|arapski]] drevni lučki grad [[Jafa|Jaffu]] (יָ'''פוֹ''', ''Yafo''), i 1950. godine spojeni su u jednu upravnu jedinicu. | Rastom, grad je ubrzo obuhvatio u to vrijeme većinski [[Arapi|arapski]] drevni lučki grad [[Jafa|Jaffu]] (יָ'''פוֹ''', ''Yafo''), i 1950. godine spojeni su u jednu upravnu jedinicu. | ||
| Redak 48: | Redak 48: | ||
==Vanjske poveznice== | ==Vanjske poveznice== | ||
*[https://web.archive.org/web/20100904042135/http://www.white-city.co.il/english/index.htm Bijeli grad Tel Aviv] {{eng oznaka}} | *[https://web.archive.org/web/20100904042135/http://www.white-city.co.il/english/index.htm Bijeli grad Tel Aviv] {{eng oznaka}} | ||
*[http://www.bauhaus-center.com/shop/product_info.php?products_id=65 Bijeli grad] u [[Bauhaus]] Centru u Tel Avivu | *[http://www.bauhaus-center.com/shop/product_info.php?products_id=65 Bijeli grad] u [[Bauhaus]] Centru u Tel Avivu | ||
Posljednja izmjena od 8. veljača 2026. u 14:53
| Bijeli grad Tel Aviva - moderni pokret | |
|---|---|
| Datoteka:Flag of UNESCO.svg Svjetska baština – UNESCO | |
| Pogreška pri izradbi sličice: | |
 Izrael
  Bijeli grad Tel Aviva | |
| Godina uvrštenja: | 2003. (27. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | ii, iv |
| Ugroženost: | ne |
| Poveznica: | http://whc.unesco.org/en/list/1096 UNESCO |
Bijeli grad Tel Aviva (hebrejski: העיר הלבנה, Ha-Ir HaLevana) je skup više od 4.000 modernih građevina, izgrađenih u internacionalnom i tzv. Bauhaus stilu; danas najveći muzej moderne arhitekture. Tel Aviv ima najveći broj ovih građevina od bilo kojeg drugog grada na svijetu. Izgradili su ih od 1930-ih do 1950-ih većinom židovski arhitekti koji su prebjegli od nacističkih progona u Europi, ali i njihovi učenici.
Tel Aviv iz 1930-ih, poznat kao "Bijeli grad", je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji kao "izvanredan primjer urbanističkog planiranja novog grada i njegove arhitekture u ranom 20. stoljeću".[1]
Povijesti odlike
Tel Aviv je 1910. godine imao samo 100 stanovnika, no kako je bio urbani uspjeh, broj stanovnika se stalno povećavao. Nakon Prvog svjetskog rata uslijedio je val imigracije, a prije Drugog svjetskog rata mnogi su europski arhitekti židovi (kao što je Arieh Sharon) došli u grad. God. 1925. osnovan je fakultet arhitekture Technion, a u Haifi je osnovano Tehničko sveučilište, na kojima su predavali europski židovi. 1930-ih su diplomanti ovih fakulteta imali priliku graditi mnoge domove i urede u Tel Avivu. Te građevine su građene u duhu europskog funkcionalističkog stila, bez ukrašavanja, od armiranog betona prirodno bijele boje (zbog čega je i prozvan "Bijelim gradom"), tri do pet katova s parkom i s mnogim inovacijama u klimatizaciji (npr. prizemlje na pilonima koji omogućavaju kruženje zraka i hlađenje gornjih katova). Također, grad je imao urbanistički plan, koji je od 1925. — 27. izradio Sir Patrick Geddes, a u kojemu su se moderne građevine povezivale parkovima u kojima su stanovnici uzgajali svoje voće i povezivali se u blisku zajednicu. Umjesto grada-vrta, ideje koja je tada dominirala u urbanizmu, Geddes je zamislio grad utemeljen na fizičkim, ekonomskim i društvenim potrebama njegovih stanovnika.
Tada su nastala tri naselja: Lev Hair, avenija Rothschild i četvrt Bialik, okružene prstenom zelene zone. Središnji Bijeli grad na sjeveru ima jasno odijeljene stambene i poslovne zone. Samo središte je na kružnom toku trga Zina Ditzengoff na kojem se nalaze Kazalište Habima, Muzejski paviljon i Koncertna dvorana Fredric R. Mann. Sve građevine imaju tri do četiri kata i ravne krovove s ponekim dekorativnim ukrasima od gipsa i bojama pročelja od krem ili čiste bijele. Naselje sjeverno od bulevara Ben Gurion izgrađeno je nešto kasnije, a zapadni dio tek 1948. godine. Istočni dio je izgrađen od 1940-ih do 1960. i slabije je kvalitete i čistoće stila, izgrađeno u vremenu recesije. Južni dio Bijelog grada se ne smatra čistim u stilu i nije potpuno zaštićen.
Rastom, grad je ubrzo obuhvatio u to vrijeme većinski arapski drevni lučki grad Jaffu (יָפוֹ, Yafo), i 1950. godine spojeni su u jednu upravnu jedinicu. Tel Aviv iz tog vremena je danas najveći muzej arhitekture na otvorenom, svjetski poznat kao "Bijeli grad". Njegove inovativne građevine i odvažan urbanistički plan su snažno utjecali na razvoj urbanizma i arhitekture širom svijeta.
-
Trg Ditzengoff, središte Bijelog grada -
Dvorana Fredric R. Mann -
Kafana Gan Rave 1933. -
Hotel Kino izgrađen je kao kino 1930. -
Muzej Bauhausa u ulici Bialik -
Moderna arhitektura.
Izvori
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb
- Shmuel Yavin i Ran Erde, Revival of the Bauhaus in Tel Aviv: Renovation of the International Style in the White City, 2003., Tel Aviv: Bauhaus Center. ISBN 9789659060603.
Poveznice
Vanjske poveznice
- Bijeli grad Tel Aviv (eng.)
- Bijeli grad u Bauhaus Centru u Tel Avivu
- Bijeli grad na stranicama općine Tel Aviv
- Galerija fotografija
| ||||||||||||||